Kako je i najavio, ministar zdravlja Dario Nakić promptno je prekinuo sanacijski program javnih ustanova u zdravstvu, ocijenivši sanaciju neuspjelim pokušajem stavljanja prezaduženog bolničkog sustava na noge. Sve je vraćeno na stanje prije sanacije, ali se nikakva nova reorganizacija rada i financiranja bolnica ne nudi: limiti su i dalje nedostatni, dugovi mogu samo rasti, a sustav ostaje preglomazan i neracionalan kakav jest, bolnice prekobrojne i za broj liječnika i za broj stanovnika i za državni proračun kojim raspolaže Hrvatska.
Prekidom sanacije i pulska je bolnica "vraćena" Istarskoj županiji, odnosno vraćena su joj osnivačka prava koja je tijekom sanacije privremeno prepustila državi. Kako to komentira istarski župan Valter Flego?
Kredit za gradnju nove bolnice
- Kao župan, zadovoljan sam odlukom Vlade o vraćanju osnivačkih prava bolnica županijama. Istarska županija je pokazala da u dodijeljenim nadležnostima može brže, bolje i efikasnije upravljati od same države, neovisno govorimo li o izdavanju građevinskih dozvola, legalizaciji nekretnina ili vatrogastvu. Siguran sam da ćemo upravljati bolnicom učinkovitije i racionalnije od države, a sve na dobrobit korisnika zdravstvenih usluga. Međutim, ne mogu prihvatiti da preuzeta dugovanja bolnice podmirimo sami do kraja 2018. godine, budući da s današnjim proračunskim limitima bolnice to nisu u mogućnosti učiniti. Ovakvu obvezu bolnica može preuzeti jedino uz značajno povećanje mjesečnih limita odobrenih sredstava od strane HZZO-a, kaže župan Flego.
Prošlu godinu, posjetimo, bolnica je završila s 43,3 milijuna kuna dospjelih obaveza. Iako je za vrijeme sanacije značajno racionalizirala tekuće poslovanje i, kako kaže župan, uspjela ga svesti gotovo u okvire odobrenog limita, prostora za sanaciju starih dugova nema. Ni bolnica ni Županija.
- Istarska je županija kao osnivač bolnice opterećena s više od 10 milijuna kuna godišnjeg povrata kredita za raniju sanaciju bolnice koju smo proveli sami, a istovremeno smo sporazumom s državom preuzeli obavezu povrata jedne četvrtine kredita od 600 milijuna kuna za gradnju nove bolnice. Značajnije uključivanje Županije u sanaciju bolnice moglo bi uslijediti jedino pod uvjetom da država u cijelosti preuzme otplatu kredita za gradnju nove bolnice.
Stoga, jedino je pravo i održivo rješenje da država, uz osnivačka prava, osnivačima osigura i izvorne prihode za financiranje zdravstvene djelatnosti te sanira postojeće dugove stvorene za vrijeme državnog upravljanja bolnicama, ističe Flego. (D. PALIBRK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU