Vodoopskrbna javna poduzeća pripremaju još jedan udar na ionako "suhe" kućne proračune. Kako bi se nadoknadili gubici koje te tvrtke imaju zbog "curenja" vode iz vodoopskrbnog sustava, planira se da tu vodu – koju ne koriste – od 1. siječnja 2016. godine plaćaju sva kućanstva. Na taj bi način voda poskupila između 20 i 30 posto, ali to nije jedino iznenađenje koje se priprema u tom sektoru. U Ministarstvu poljoprivrede izradili su i zakon po kojem bi se 162 tvrtke koje se danas bave vodoopskrbom po općinama, gradovima i županijama ujedinile u dvadeset velikih tvrtki, što bi za dio građana značilo dodatna poskupljenja jer oko trideset posto poduzeća u tom sektoru radi s gubitkom, odnosno premalo naplaćuje vodnu uslugu.
Voda je javni resurs
"Protivim se poskupljenju vode do kojeg bi došlo ako stupe na snagu najavljene odredbe Zakona o vodnom gospodarstvu", rekao je istarski župan Valter Flego, te objasnio: "Najavljene promjene trebale bi stupiti na snagu od 1. siječnja 2016. godine, a
prvenstveno se odnose na drugačiji način izračuna naknade za korištenje vode te oporezivanja iste. Stupanjem na snagu novih odredbi neminovno će doći do poskupljenja vode za građane Istre jer će se naknada za korištenje voda oporezivati po stopi od 13 posto, što se do sada nije oporezivalo, ali i zbog promjene u načinu obračuna naknade za korištenje iste koja bi se po novom obračunavala po količinama zahvaćene, umjesto isporučene vode."
- Smatram da je to dodatni parafiskalni namet koji će dodatno opteretiti budžete naših građana i poduzetnika, stoga ću predložiti da se navedene odredbe ukinu. Naš je stav da je voda javni resurs koji mora ostati javno i svima dostupno vlasništvo. U tom kontekstu dodatno zabrinjava i mogućnost privatizacije voda i dodatnog poskupljenja vode ukoliko se usvoji novi Zakon o vodnim uslugama u predloženom obliku, komentirao je Flego.
Skuplje buduće investicije
Laura Šuperina, direktorica poduzeća Istarski vodovod iz Buzeta, također kaže kako je posve moguće povećanje cijene vode dođe li do spajanja trgovačkih društava koje se bave isporukom vode u županiji.
U Istarskom vodovodu objašnjavaju kako nacrt prijedloga Zakona o vodnim uslugama predviđa likvidaciju svih trgovačkih društva koja obavljaju djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje i njihovo objedinjavanje u jednu jedinstvenu javnu ustanovu. Na području Istarske županije osnovala bi jedna vodoopskrbna ustanova. Prijedlogom zakona definirano je da će budući javni isporučitelji vodnih usluga primjenjivati propise o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.
"Ukoliko takav propis stupi na snagu, prema našim saznanjima, moguće je povećanje cijene vode iz dva osnovna razloga", kaže direktorica Istarskog vodovoda i nabraja: "Prvo, troškovi investicija javne ustanove bili bi skuplji za iznos za koji neće biti moguće ostvariti povrat poreza. Drugo, primjena trenutno propisanih amortizacijskih stopa za kategorije građevinskih objekata koja je propisana za ustanove, značajno je veća od amortizacijske stope koju postojeći javni isporučitelji obračunavaju na cjevovode."
Novi izračun troškova vode trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja, jer poduzeće Hrvatske vode traži od manjih vodoopskrbnih tvrtki da se plati sva iscrpljena voda, a ne samo ona koja je isporučena potrošačima. Gubici na "šupljim cijevima" iznose oko četrdeset posto vrijednosti vode, odnosno na tisuću potrošenih kubika iscuri oko 400 "kubika" vode. Cijena jednog kubičnog metra vode je 2,85 kuna. Radi se o provedbi novog Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, koji je ljetos bio u javnoj raspravi. Tijekom javne rasprave čule su se primjedbe protiv novog načina obračuna vodne, ali nisu prihvaćene. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU