Finska je lani izdala gotovo 1,5 milijuna viza, od čega više od 1,3 milijuna za ruske državljane. Ozbiljnih problema i zastoja pritom nije bilo pa nije ni čudo da bi upravo Finska trebala naučiti Hrvatsku kako proces izdavanja viza učiniti što jednostavnijim, lakšim i bržim.
Novac za tu lekciju izdvojen je iz europskog proračuna: iz pretpristupnog fonda IPA osigurano je 1,34 milijuna eura koji će biti uloženi u dvije komponente projekta pod nazivom "Potpora nacionalnom viznom sustavu" na kojem će idućih šest mjeseci surađivati Finska i Hrvatska.
Jedna komponenta projekta odnosi se na nabavu - 15 hrvatskih veleposlanstava bit će opremljeno najmodernijim uređajima za otkrivanje krivotvorina, a hrvatski granični prijelazi na vanjskim granicama EU-a dodatno će se opremiti optičkim čitačima i uređajima za uzimanje otisaka prstiju.
Druga komponenta, za koju je izdvojeno 250 tisuća eura, odnosi se na usklađivanje hrvatskog viznog sustava sa standardima EU-a te na dodatnu edukaciju konzularnih službenika. Tako bi voditelji konzularnih ureda u veleposlanstvima koja izdaju najveći broj viza, primjerice, u Moskvi, Kijevu ili Istanbulu, trebali proći dodatne tečajeve da bi naučili prepoznavati krivotvorene dokumente i lažne isprave.
Po riječima pomoćnice ministrice vanjskih i europskih poslova Andree Metelko Zgombić, iznimno je važno da konzularni službenici budu odgovarajuće osposobljeni za postupak izdavanja viza u skladu sa schengenskom pravnom stečevinom, a za to je, pak, bitno i da su u stanju provjeriti vjerodostojnost putovnica i ostalih isprava koje se prilažu kad se predaje zahtjev za vizu. Ta osposobljenost službenika postat će sve važnija kako se bude povećavao broj zahtjeva za vizu.
Već sad se osjeća snažniji pritisak na hrvatska diplomatska predstavništva: dok je tijekom prošle godine podneseno 18.372 zahtjeva za vizu, u prvih devet mjeseci ove godine ta je brojka šest puta veća, odnosno broj zahtjeva popeo se na 105.148. Očekuje se da će hrvatska veleposlanstva ubuduće na godišnjoj razini izdavati od 140 do 150 tisuća viza.
Päivi Blinnikka, voditeljica projekta iz finskog ministarstva vanjskih poslova, napomenula je da zemlje ne vole kada njihovim državljanima odjednom zatreba viza za putovanje u neku državu, pa je zato važno da procedura izdavanja viza bude što jednostavnija i brža. Iako nije navela niti jednu zemlju, očito je aludirala na probleme Hrvatske koja je, zbog usklađivanja s europskim viznim sustavom, morala ovoga ljeta izdavati vize turistima iz Rusije.
No, baš kad su u pitanju državljani Rusije finski sustav radi, čini se, kao sat - lani su samo u St. Petersburgu zaprimili više od milijun zahtjeva za vize.
Provedba jučer predstavljenog projekta trebala bi pripomoći i ulasku Hrvatske u schengenski sustav. Metelko Zgombić je ponovila da je cilj ove Vlade da Hrvatska za dvije godine bude spremna za schengensku evaluaciju. To ne znači i automatsko pristupanje "bezgraničnom" prostoru, jer je ulazak u Schengen stvar političke odluke ostalih zemalja članica. (I. FRLAN/NL)