Na međunarodnom festivalu "Sarajevska zima", koji se u svom 32. izdanju održava od 7. veljače do 21. ožujka u Sarajevu pod motom "DUŠA/duša umjetnika-duša grada", i u čijem programu kazališnih predstava, koncerata, projekcija filmova, izložbi, panel diskusija, književnih večeri, arhitekture i videa sudjeluje 29 zemalja, večeras će se prikazati film pulskog umjetnika Pina Ivančića "Bez-dom-ni".
O ljudima izvan sistema
Skoro jednosatni dokumentarni film ovog istaknutog pulskog performera, likovnog i filmskog stvaraoca i glazbenika prvo je u službenoj konkurenciji prikazan na 46. reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva u Vukovaru u studenom 2014. godine.
U filmu Ivančić pripovijeda priču o ljudima koji su potpuno izvan sistema, o indiferentnosti sistema, o upitnoj suosjećajnosti društva prema "gubitnicima" i problemu brojnih neiskorištenih stambenih prostora kao potencijalnom rješenju za beskućnike.
- Iza svake sretne obitelji samo je jedna priča, a iza nesretne ih ima više ili više verzija. Postoje dvije kategorije socijalnih slučajeva: skvoteri, tzv. kreativci koji upadaju u prostore i žive i održavaju ih u održivu stanju, brinući se da ne propadaju, te klasični beskućnici koji žive u bilo kakvom prostoru, u kome si mogu priuštit najminimalnije uvjete za bivanje, ili čak na klupama; koji žive na tzv. "grbači" društva i pomoći "nekog", a iza svakog tog lika/osobe je jedna sudbina, kazao je o filmu Ivančić. Suradnik u snimanju filma bio mu je Krešo Kovačiček, a film je snimljen uz tehničku pomoć Pulske filmske tvornice.
Novomedijski eksperimentator
Josip Pino Ivančić poznat je alternativnoj kulturnoj sceni već od početka 70-ih godina, kada se počinje baviti konceptualnom umjetnošću i performansom. S prijateljima stvara "mental spirit" glazbu, a pod utjecajem Beuysa i takozvane "socijalne skulpture" na angažirani način propituje socijalističke vrijednosne sustave, ponajprije smisao rada i poziciju radnika. Pinova pozicija "izvan centra" i njegovo iskustvo radnika u brodogradilištu Uljanik osigurali su mu "pravo" na dodatno radikaliziranje u prostoru umjetnosti. Tijekom 80-ih spaja različite medije - glazbu, performans i likovnu umjetnost (u alter rock grupi Gustaph y njegovi dobri duhovi), a od 90-ih javnosti je poznat kao jedan od najprovokativnijih hrvatskih performera i alternativni novomedijski eksperimentator. (Z. ANGELESKI)