U prigodi 50. obljetnice izlaženja revije za film i televiziju Ekran, jedinog filmskog časopisa na ovim prostorima, ali i rijetkog u svijetu koji je doživio pola stoljeća kontinuiranog izlaženja (još izlazi), u ovogodišnjoj europskoj prijestolnici kulture Mariboru i u kinematografu Planet Tuš počeo je program "Ekranovih 50 dana za Ekranovih 50 godina".
U sklopu programa u Mariboru, Celju, Kopru, Kranju i Novom Mestu i 250 kinodvorana prikazivat će se pedeset najznačajnijih slovenskih filmova od 1962. do danas. To je do sada i najveća retrospektiva slovenskog igranog filma, a autor cijelog projekta je režiser i filmski djelatnik Milan Ljubić, Puljanin s dugogodišnjim stažem u Sloveniji.
Program je krenuo filmom "Udovištvo Karoline Žašler" Matjaža Klopčića u kojemu je na tadašnju slovensku i jugo-scenu stupila Milena Župančić nagrađena Zlatnom Arenom u Puli, dok će se ciklus nastaviti danas u Celju filmom "Crveno klasje" Živojina Pavlovića iz 1971. koji je te godine bio i najbolji film pulskog festivala, a Rade Šerbedžija briljirao u glavnoj ulozi.
U Novom Mestu je 28. rujna na programu "Vjetar u mreži" Filipa Robara Dorina, u Kranju se 29. prikazuje "Oda Prešernu" Martina Srebotnjaka, a u Kopru 30. rujna "Idealist" Igora Pretnarja koji je 1976. bio proglašen najboljim filmom u Puli.
Među ovih 50 filmova pet ih je koji su bili pobjednici u Puli, a u preostalima gotovo i da nema filma koji se nije okitio jednom od glavnih pulskih festivalskih nagrada.
Cijeli program dio je sveukupnosti sadržaja Europske prijestolnice kulture za čiju se povijest i mjesto vezuje nastanak više filmova, od "Udovištva Karoline Žašler", "Moj tata socijalistički kulak" do "Kavane Astorija"…
Ljubić je na prigodnoj konferenciji za novinare zajedno sa sadašnjim glavnim urednikom Ekrana Gorazdom Trušnovcem objasnio da je retrospektiva zamišljena u četiri cjeline da bi se današnja slovenska javnost upoznala sa svojom nacionalnom kinematografijom, ali i učila na djelima svojih autora.
Prva cjelina su filmovi za djecu i mlade do 18 godina, druga je za đake i studente s filmovima koji su ujedno i dobar dio njihove školske lektire jer su rađeni po književnim predlošcima slovenskih književnika, potom su tu filmovi socijalne i kritičke tematike u kojima je u fokusu slovensko društvo i razvoj te uspješnice koje su pronijele glas o filmu po svijetu.
Prvi broj Ekrana izašao je u listopadu 1962., dok je sama ideja niknula u Puli između filma Boštjana Hladnika "Ples u dežju" 1961. i početka rada na dokumentarnom filmu Jože Pogačnika "Na stranskem tiru", a urednik Trušnovec je za tu priliku predstavio opširan zbornik s pedeset autora u pedeset tekstova koji su se prisjetili događaja vezanih za ovaj časopis koji je prvi najavio crni val u ondašnjem jugoslavenskom filmu, ali i otvorio mnoge teme.
Na te činjenice podsjeća u uvodnom tekstu Branko Šoemen koji je bio jedan od urednika te se prisjeća, između ostalog, da je svoje prve tekstove u Ekranu objavio i danas slavni Slavoj Žižek. Zanimljivo je to da je Šoemen svoj filmski, scenaristički i književni rad nastavio u Zagrebu, baš poput Ljubića koji je Hrvatsku zamijenio Slovenijom gdje se afirmirao i gdje neumorno još radi.
Nažalost, zbog sveopćeg stanja u društvu Ekran će ubuduće izlaziti kao dvomjesečnik, a u Slovenskoj kinoteci će ovih dana biti i okrugli stol na tu temu, gdje će sudjelovati dosadašnji urednici časopisa i ugledni filmski djelatnici. (Mate ĆURIĆ)