Da je stara poslovica istinita da ne pada jabuka daleko od stabla, potvrđuje i priča o kreativnim Tomićkama, majci i kćerki čija je zajednička odlika da sve što uzmu u ruke pretvaraju u nešto lijepo i nosivo. Pravilo je da roditelji potiču i prepoznaju talente svoje djece, no u ovom je slučaju bilo obrnuto. Pulska dizajnerica s internacionalnom modnom karijerom Ivana Tomić, povratkom iz Španjolske oduševila se ogrlicama umirovljene majke i njezine radove odlučila koristiti na svojim revijama. "Daj mama, napravi mi nešto", oduševljeno je "naredila" kćerka i majka je "poslušala". Tako su mamini ukrasi za kosu, raskošne ogrlice, naušnice, broševi krasili Ivaninu iznimno uspješnu kolekciju inspiriranu leptirima. A takav je i njezin nakit - vrlo raskošan, a opet tanak poput najfinijeg filigrana, ali još laganijeg. Baš poput leptira, kao da će poletjeti. Dakle, nije pero, ali je papir. Lagano, a opet čvrsto i nosivo. Filigranski origami? Ne, radi se o quillingu, svojevrsnom filigranu od papira, odnosno umjetnosti stvaranja dizajniranih ukrasa od papira neobičnom tehnikom uvrtanja papira. Quilling je zapravo tehnika namotavanja trakica raznobojnih papira na iglu za quilling, te njihovog oblikovanja ( malena srca, kružići, cvjetići…) i lijepljenja na različite podloge.
Radni vijek u Areni
"Kao dijete izrađivala sam čestitke, i eto kada sam imala vremena opet sam odlučila izrađivati čestitke. Na internetu sam vidjela quilling tehniku i krenula. Prvu sam čestitku radila dva sata i to po noći, sama da me nitko ne vidi. Kada ju je moj suprug vidio, oduševio se, a inače nije tip od takvih afiniteta i reakcija. On je sportski, a ja umjetnički tip, priča vesela i samozatajna 66-godišnja Marija Tomić, manje poznata majka isto tako kreativne Ivane.
Minuciozan je to rad za koji su potrebne - trakice od hamer papira, kukice, ljepilo, a kod Marije je ono na bazi vode što znači da je nakit ekološki i još ručno rađen. Savršeno, vrlo ekološki korektno, a pritom još i lijepo. No, osim velike mašte, ponajviše su važni dobri živci i mirna ruka. No, izgleda da je strpljenje i preciznost u genima. Marija je cijeli radni vijek provela u Arena trikotaži u Puli, a u čiji je pazinski pogon došla sa 17 godina. Radila je na završnim poslovima koji su najpercizniji, finalni radovi. Eto, skoro pa filigranski. Kaže da je precizna i kreativna bila i njezina majka, a takva je i kćer Ivana. Što ti je genetika…
Smiren um i mirna ruka
Za ovu tehniku treba biti smiren i imati mirnu ruku. No, quilling je zarazan i poput filigrana očarava, onoga tko ga nosi, ali i onoga tko ga izrađuje. Osim vještine i osnovne materijale, potrebno je mnogo ljubavi i talenta i beskrajni sati strpljenja. Kod izrade predmeta ovom tehnikom, mašta i ljubav prema umjetnosti su najveće vodilje.
"Ova vas tehnika jednostavno ponese i stalno istražujete i stvarate nešto novo", priča Marija koja se quillingom zabavlja već 2 i pol godine. Valja samo poželjeti. Tu su slike, pozivnice za vjenčanja, krstitke, pričest, potom čestitke za apsolutno sve prigode od rođendana, preko vjenčanja, do obljetnica. I Marijine "uvrnute čestitke" čestitke nalaze se po cijelom svijetu - Rusija, Australija, Kanada…
"Više ne šivam. Ovo je moja kreativna terapija. Sviđa se meni i ljudima oko mene. Kada radim, radim od srca." veli Marija kojoj je želja izrađivati slike manjeg formata.
I malo po malo, kružić po kružić, hobby se pomalo pretvorio u posao. Marija je članica udruge hand made "Tržnica" s kojom na pulskoj tržnici često izlaže na štandovima, a idućeg vikenda će izlagati i u sklopu dana obrtničke škole u domu hrvatskih branitelja.
Počeci sa časnim sestrama
Počeci quillinga navodno datiraju u 16. ili 17. stoljeću, ali postoji vjerojatnost da se ta tehnika koristila i mnogo ranije. Postoje podaci da su se quillingom prvi bavili svećenici i časne sestre u 13. stoljeću koji su trakicama ručno rađenih papira ukrašavali crkvene artefakte želeći oponašati metalni filigran- umjetnost oblikovanja žice od plemenitih metala. Quilling je postajao sve interesantniji kada je cijena papira postala sve pristupačnija. (Lara BAGAR, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)