"Filigran: fija e argjendit nga Kosova deri ne Ister", ili "La filigrana: filo d'argento dal Kosovo all'Istria", odnosno "Filigran: srebrna nit od Kosova do Istre", naziv je izložbe, preksinoć otvorene u Zavičajnom muzeju grada Rovinja koji je, dupkom ispunjen predstavnicima triju naroda, pucao po šavovima. A razlog ovako velikom odzivu bio je filigranski nakit i predmeti od srebrnih niti izrađeni vještim prstima rovinjskih i porečkih filigrana.
Naime, nekolicina tradicionalnih obrtnika i majstora zanata koji nestaje i gubi bitku za industrijskim i štancanim proizvodima, pod stručnim su vodstvom i uz rad djelatnika Etnografskog muzeja Iste, doslovce pokazali što znaju i umiju, ali i odakle vuku porijeklo kao i vrijeme svog dolaska u Istru. Te su porodice, a riječ je obiteljima Butući, Lleshdedaj, Nikolov i Oroshi iz Rovinja, te obiteljima Šahta, Shahini, Ljači i Bisaki iz Poreča, kako piše i u trojezičnom katalogu, u Istru započinjale dolaziti ranih 50-tih godina prošlog stoljeća, da bi se njihove migracije s Kosova 60-ih i 70-ih godina, i to zbog razvoja turizma, još više intenzivirale.
- Estetika i bogata simbolika filigrana prisutna je u istarskom javnom prostoru dugi niz godina. Tehnika filigrana poznata je još u Antici, a sama riječ filigran (lat. filum-nit i granum-zrno) objašnjava nam tehniku izrade ornamentalnog nakita pomoću finih tankih komada žice kombiniranih s malim kuglicama, pojasnila je među ostalim, jedna od autorica izlože Tamara Nikolić Đerić. Njen kolega, i suautor Agron Lešdedaj, objasnio je da se na konceptu i osmišljavanju izložbe radilo tri godine i to s jednom željom a ta je bila prikazati zanat kroz priče Albanaca/zanatlija, dok je Ivona Orlić, treća koautorica izložbe, svečanost otvaranja izložbe iskoristila i za osobni vremeplov rekavši kako se još kao sasvim mala djevojčica u Poreču, izdaleka divila lijepo obučenim Albankama koje u nedjelju odlaze na misu. Ona je, kao "porečki" kotačić izložbe "Filigran: srebrna nit od Kosova do Istre" zahvalila i svojim sugrađanima na suradnji te posebice Mateju Šahti, (najmlađem majstoru filigrana u Poreču) i Ingrid Šahti za koju je rekla da je upravo bila njena "srebrna nit" i nit vodilja na ovoj izložbi.
U ime organizatora izložbe Etnografskom muzeja Istre i autorskog trojca (Lešdedaj, Nikolić Đerić i Orlić) prisutnima se obratila ravnateljica dr. Lidija Nikočević, kazavši da ovako veliki interes za izložbom nije bio očekivan.
- Doista nismo mislili da će izložba polučiti ovako veliki interes, tim više što je riječ o projektu u nastanku. Naime, upravo zahvaljujući suradnicima, odnosno kolaborativnim pristupom sa zajednicom postiglo smo i jedan od osnovnih koncepata zavičajnih muzeja, a taj je da on bude muzej zajednice i /ili muzej u zajednici, rekla je dr. Nikočević, dodavši i da će se eksponati nadopunjavati a samim tim i bogatstvo izloženog rasti. Svečanosti otvaranja izložbe, preksinoć su prisustvovali i posebni gosti - Joze Kajtazi, predsjednik Zajednice Albanaca IŽ, ali i veleposlanica Republike Kosovo njena ekselencija Shkendije Geci-Sherifi koja je izrazila svoje veliko zadovoljstvo pozivom na izložbu te posjetila na odlične i prijateljske veze dvaju naroda. O mostovima kulturne i ine suradnje, multikulturalnosti i suživotu govorili su i gradonačelnik Rovinja, Giovanni Sponza te župan Valter Flego, kojemu je i pripala čast da izložbu proglasi otvorenim. Posebni obol izložbi dale su i članice vokalne grupe Zajednice Talijana Poreč, odlične "Parentine".
Inače, izložba se tijekom slijedećih mjeseci može pogledati u Rovinju, nakon čega od 18. svibnja pa sve do 1. rujna 2015. seli u Zavičajni muzej Poreštine. (N. ORLOVIĆ RADIĆ)