Spuštena je zavjesa na posljednju predstavu i podijeljena su priznanja najboljima na 18. izdanju međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav u Umagu. Svi su zadovoljni, publika također, pa se može reći da je Zlatni lav dao novi doprinos bogaćenju kazališne i kulturne festivalske tradicije, ne samo u Istri, već i tradiciji Hrvatske.
Životna priča
U konkurenciji je bilo osam predstava iz Hrvatske i Slovenije. Neka kazališta, naročito iz Slovenije, svojim kvalitetnim predstavama na okvirnu temu jednostavno se nameću selektoru, pa su česti gosti u Umagu. Pobjednik je debitant, osječko Hrvatsko narodno kazalište, koje je na scenu donijelo životnu priču jednog dječaka čija obitelj strada zbog nerazumijevanja, netolerancije, neuvažavanja različitosti. S porukama opraštanja i pomirbe predstava je oduševila i stručni ocjenjivački sud i gledatelje.
Autor romana "260 dana" Marijan Gubina, koji je kao dječak doživio ispričanu sudbinu i preobražaj susjeda u gnjevne mučitelje, a kojega u predstavi glumi Aljoša Čepl, nije krio zadovoljstvo cijele ekipe uspjehom u Umagu.
- Iza nas je već puno nagrada, ali ova nas posebno veseli. Drago mi je da sam uvidio sličnosti Osijeka i Umaga, gradova u kojima se nastoji oplemeniti suživot, po čemu Umag i Istra mogu biti primjer svima. Koncept cijele predstave govori o različitostima, uklopio se u temu festivala pa mi je posebno draga nagrada… Kada pričamo o projektu, autobiografskom romanu i predstavi, važna je poruka koja se šalje - uvažavanje različitosti, jer je do rata i došlo zbog neuvažavanja različitosti. Nije dovoljno reći ne ponovilo se, već na tome svi moramo raditi, zbog toga mi je drago da sam ovdje došao i dobio nagradu… Predstava je dosta tražena, i u Hrvatskoj i u inozemstvu, pa vjerojatno opet dolazimo u Istru, u nekoliko mjesta. Knjiga je prevedena na 15 jezika, priprema se za njemačko kazalište, a u jesen idemo u Australiju na potpisivanje ugovora za tamošnja kazališta, rekao je autor "260 dana" Marijan Gubina.
I ostale predstave su dobile visoke ocjene posjetitelja, a ni članicama žirija (dramaturginja Maja Gregl iz Zagreba, redateljica iz Poreča Katja Restović i likovna umjetnica iz Buja Nataša Bezić) nije bilo jednostavno odlučiti se za najbolje.
- Općenito su predstave bile na visokoj razini u kvaliteti, ali smo se morali kao i publika opredijeliti samo za neke. Bilo je na sceni i svjetskih hitova, poput "Djevojačke večeri" pulskog Istarskog narodnog kazališta ili predstave "Slučajni perverznjak" koja se izvodi u 14 zemalja. To je sve bitno za publiku koja dolazi na ovaj festival, da se zabavi i nasmije, a teške teme su za razmišljanje. Bilo je zaista puno kvalitetnih predstava, publika je vidjela od obiteljske drame do komedije, predstave svih žanrova komornog teatra, rezimirala je predsjednica žirija Maja Gregl.
Frey zadovoljan
Utemeljitelj i umjetnički voditelji Zlatnog lava Damir Zlatar Frey je bio jako zadovoljan, naročito što je pobijedila predstava osječkog HNK-a, kazališta koje dolazi iz Slavonije, kojom se i čijom se sudbinom i otvorenom boli, kako kaže Frey, malo bavimo. Bio je zadovoljan i publikom koje je sve više, iako to samo po sebi nije glavni cilj.
- Živimo u vrijeme svakojakih festivala na koje se troše novci, tako da treba znati da Zlatni lav nije festival jeftine zabave. Naš festival donosi dubiozne teme i ponosan sam što publika dolazi na takve predstave pokazujući da su u Umagu, ali i u drugim krajevima odakle posjetitelji dolaze, zadovoljni izborom. Festival združuje oko teme ono najbolje u tom trenutku što se u širem krugu oko nas stvara ili postoji. Ovdje smo nekada imali tridesetak predstava, po tri predstave su se igrale dnevno… Ne trebamo se vraćati možda na ta vremena, ali moramo u cilju podizanja i održavanja kvalitete opremiti pozornicu kako bismo mogli primiti i veće predstave. Nadam se da će gradska vlast ispuniti svoja obećanja. Imali smo ponude i velikih glumačkih ansambala, ali nemamo takvih kapaciteta, nemamo uvjete ni za predstavu, niti možemo biti domaćini ansamblu od četrdesetak ljudi, kaže utemeljitelj Zlatnog lava dodajući da ipak nešto za ubuduće treba razjasniti.
- Mislim da je Zlatni lav zaslužio javnu potporu društva u kojemu je izrastao u ono na što je bio usmjeren od početka. Volio bih čuti i druga mišljenja o tome, na miran, stručan način da se to ocijeni. Nadam se da Zlatni lav nije pod upitnikom što se tiče je li potreban ili nije, ali moramo biti otvoreni i reći da festival ne može biti jednako financiran sada i prije 18 godina, to bi bilo neprirodno stanje. Zato i molim i izazivam da se ta svijest promijeni, da se promijeni svijest što zapravo radimo. Mnogo je važnije uraditi, nego reći, poručuje Frey.
Osamnaesti Zlatni lav je završio, počinju pripreme za novo izdanje. Mnoga kazališta se nude za novu sezonu i nove teme, što govori o ugledu i autoritetu koji ima ova umaška kazališna smotra. (Luka JELAVIĆ)