U drevnom selu Semiću na krajnjem sjeveru općine Lupoglav na zanimljiv je način obilježen tradicionalni blagdan Lovrečeva. Na terasi pred zgradom stare škole predstavljen je deveti svezak Zbornika općine Lupoglav, s prilozima predstavljanima na godišnjem skupu "Susreti s baštinom Lupoglavštine i Boljunštine" koje je, kako su naglasili domaćini Laura Šuperina i lupoglavski načelnik Franko Baxa, utemeljio Božo Jakovljević.
"U početku smo se bojali da nećemo imati dovoljno tema s našeg malog područja, no pokazalo se suprotno, naš skup i naši zbornici napreduju kroz zadnjih dvadeset godina, a stasaju i mladi stručnjaci koji se pridružuju istraživanjima baštine našega kraja", naglasila je u uvodnoj riječi Laura Šuperina.
Zbornik je detaljnije predstavio Slaven Bertoša, potvrdivši kako arhivska građa doista krije još mnogo neobrađenih tema o lupoglavskom kraju za buduće godine istraživanja. U ovome broju Lupoglavskog zbornika objavljeni su prilozi Miroslava Bertoše o Boljunskoj kronici, Slavena Bertoše o mletačkoj pljački Lupoglava 1782. godine i o prošlosti Lesišćine, Samante Paronić o Boljunštini u vrijeme talijanske vlasti, Jakova Jelinčića o matičnoj knjizi umrlih župe Dolenja vas, Josipa Šiklića o stanovništvu općine Lupoglav i Marije Ribarić o zanimljivostima govora sela Semić, te prilog Ede Uljanić i Dorjane Paladin o projektu "Putovima glagoljice".
Slaven Bertoša je zatim održao kraće predavanje o povijesti sela Semić, podsjetivši uz mnoge druge zanimljivosti na prvi spomen njegova imena 1275. godine, na mijene njegovih gospodara od Majnarda Črnogradskog do Petra Kružića, na stalne sukobe na tadašnjoj mletačko-austrijskoj granici, na seljačke bune iz 1574. i 1668. godine, na epidemiju kolere iz 1855. godine u kojoj su umrla 24 mještana, te na podatak da je najveći broj stanovnika, 345, Semić imao 1921. godine. Kako Bertošino predavanje ne bi bilo samo "ex katedra", odmah zatim uslijedio je kviz o poznavanju baštine sela Semić, kojeg je nadahnuto i maštovito vodila semićka pjesnikinja Marija Ribarić. Natjecalo se šest ekipa, a u ovom zabavnom kvizu moglo se štošta zanimljivog i naučiti, jer pitanja nisu bila samo faktografska, već je trebalo, primjerice u rubrici o "poznatim Semićanima", znati koji se mještanin najuspješnije bavi stočarstvom a koji pčelarstvom, koji je Semićan dosad objavio čak deset knjiga, a koji je izgradio prvi staklenik za uzgoj povrća. Posebno su zanimljiva bila pitanja vezana uz semićki govor i običaje, iz kojih su dotad neupućeni mogli saznati da je tradicionalno jelo ovog kraja žbrovoada (sa slatkim kupusom i mesom), da se srpanj ovdje naziva žetovnjak, da "najnvan" znači "otprilike", a da je na prvi kolovoza drevni običaj za svakog mještanina - popiti čašu crnog vina. Sve su ekipe nagrađene domaćim ekološkim proizvodima, a u prigodnom programu nastupili su Sovinjski gunjci, klapa Boškarin, i harmonikaši Leon Buršić te Igor i Robi Stranić. Svi su uzvanici zatim počašćeni gulašem iz kotlića i domaćim kolačima. (Davor ŠIŠOVIĆ)