"Fažana je slatko venetsko mjestašce", napisao je u svojoj kolumni u tjedniku Tempo 1969. kultni talijanski pjesnik, pisac i filmski redatelj Pier Paolo Pasolini opisujući ovaj kraj kojim je prošao 1967. godine. O Pasoliniju i Fažani izlagao je na 8. Fažanskom kolokviju, u sklopu obilježavanja Dana općine, u subotu Valter Milovan s pulskog sveučilišta, te tom prigodom i uz gitaru otpjevao jednu njegovu pjesmu.
Tu je epizodu Milovan okupljenima u Multimedijalnom centru predstavio kroz jezičnu problematiku, s obzirom da je Pasolini napisao da "malobrojni i tužni ljudi" govore venetski, dok službeni talijanski jezik zapravo doživljavaju kao dijalekt. Naime, Pasolini je, kaže Milovan, živio u Furlaniji, gdje je dominantan njihov dijalekt, gotovo sasvim drugi jezik, a ovaj je talijanski intelektualac svemu pristupao tako da njeguje ljubav prema slabijem pa i kada su književni jezici i dijalekti u pitanju.
Mirko Urošević, uz Općinu organizator Fažanskog kolokvija, istaknuo je da je Pasolini u Fažani bio i 30-ih godina kao dječak, te da za sljedeću godinu planiraju objaviti prijevod kompletnog Pasolinijevog članka o Istri i Fažani, s obzirom da je Milovanovo djelo prvo koje se ovime pozabavilo na hrvatskom jeziku.
Među 15 sudionika kolokvija, prvi je nastupio donačelnik Radomir Korać govoreći o velikim investicijama u Fažani koje se trebaju dogoditi do 2020. Na prvom je mjestu izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa na mjestu bivših tvornica, zatim poslovnog centra sa svim javnim sadržajima na mjestu igrališta Oliva, izgradnja dva nogometna igrališta i hotelskih objekata kod bivše političke škole te trgovačkog centra u blizini, gradnja hotela u MUP-ovom odmaralištu, i gradnja visokokategoriziranog kampa u Pineti s obzirom da samo hotel sa 650 ležaja ne bi bio isplativ. Na Općini je pak, rekao je Korać, da realizira proširenje vrtića, osigura odvojak s Ipsilona, rješava odvodnju…
Slaven Bertoša predstavio je zanimljivu temu o holandskim vojnicima, mletačkim plaćenicima u doba Uskočkog rata, a priču nam zapravo donose povijesni dokumenti prema kojima je na Brijune 1617. pristao oštećeni jedrenjak s deset bolesnih holandskih vojnika. Pretpostavka je da su se razboljeli ispijajući vino u satima dokolice na brodu! Zanimljivo da je dolazak Holanđana kalvinista, zabrinuo katolički svijet u ovom području, ali ne i Mlečane, njihove poslodavce.
O Biskupu Josipu Juraju Strossmayeru i Leopoldu Kupelwieseru izlagale su Ljerka Dulibić i Iva Pasini Tržec, dok je Tamás Bezeczky iznio nova saznanja o fažanskim keramičarskim radionicama i brijunskim vilama u doba antike. Kristina Džin govorila je o antičkim epigrafskim svjedočanstvima, a Ilija Jakovljević o Fažancima u 1. svjetskom ratu oslanjajući se na matične knjige. Raul Marsetič obradio je temu "Vojna važnost Fažanskog kanala u austrijskom i talijanskom razdoblju", Marija Komparić Filipović "Odjeci Brijunske deklaracije 19. srpnja 1956.", a Dušan Bogunović "Politička škola Republičke konferencije SSOH u Fažani". Alojz Štoković govorio je o povijesti vinarstva i vinogradarstva, Vojmir Vuksanović o životu na Brijunima i preseljenju u Fažanu, a Liliana Vranjican i Izabela Kapustić o Mati Šviku, posljednjem lokalnom kovaču. (Zvjezdan STRAHINJA)