Punu 71 godinu maršal i doživotni predsjednik one nekadašnje države Josip Broz "stolovao" je u samom srcu hrvatske metropole, na jednom od najljepših zagrebačkih trgova. Debelo je na tom mjestu nadživio smrt države i sustava koje je stvorio, ratne i nemirne devedesete, te brojne promjene vlasti, a odolijevao je i povremenim prosvjedima nevelike grupe političkih marginalaca koji su Titov trg kod zgrade HNK koristili kao pozornicu za javni obračun s njegovim likom i djelom. Na koncu, presudila mu je, kao i mnogim drugim stvarima na ovim prostorima, sitna politička trgovina u kojoj je ploča s imenom Maršala bila valuta kojom je zapečaćen novi politički savez koji bi, barem do neke nove sporne ploče, trebao vladati Zagrebom.
Za razliku od Zagreba u kojem mu je desni dio gradske skupštine na koncu ipak "došao glave", u Istri uloga antifašističkog pokreta koji ju je spojio s ostatkom Hrvatske i njegovog lidera nije i niti je ikad bila sporna. Podsjetio je na to i istarski župan Valter Flego sa svečanosti obilježavanja 75. obljetnice formiranja Prve istarske partizanske čete proteklog vikenda poručivši iz Velog Mluna kako Istra neće dopustiti ignoriranje, omalovažavanje i negiranje antifašističke borbe i njezinih žrtava. "Istra se nikad neće odreći svoje prošlosti i antifašističkih spomenika, trgova i ulica ljudi koji su tu prošlost obilježili, a posebno lika i dijela Josipa Broza Tita", kazao je tom prilikom Flego.
Preživio iskušenje
I doista spomen na Tita i na antifašističko naslijeđe upravo su u Istri najbolje preživjeli iskušenje pokušaja implementiranja "alernativne prošlosti" s kojima se Hrvatska u većoj ili manjoj mjeri nosi od početaka svoje samostalnosti.
Titovom bistom u pazinskom su Spomen domu u svibnju 2015. godine istarski antifašisti dočekali predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović na svečanosti obilježavanja 70. obljetnice pobjede nad fašizmom, te joj na taj način poručili što misle o njezinoj odluci da maršala ukloni iz predsjedničke rezidencije na Pantovčaku.
Što se javnog prostora tiče, u najvećem istarskom gradu Puli nekadašnja Obala maršala Tita davno je preimenovana u Rivu, ali je na istoj toj rivi Titovo ime ponio jedan od najživljih gradskih parkova. Titov park i tamošnji spomenik žrtvama fašizma Vanje Radauša omiljena su lokacija za vikend izlazak mladih Puljana, a od lipnja 2013. godine u parku se nalazi i Titova bista koju je izradio kipar Alija Rešić. Bista je, uz biste još devetoro istaknutih istarskih antifašista postavljena te godine u povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe. Još je jedna Titova bista postavljena u javnom prostoru u ovom tisućljeću i to ona kipara Mate Čvrljka koja je 2005. godine u povodu 60. obljetnice oslobođenja Labinštine postavljena u parku nedaleko labinskog kolodvora. U tom gradu s bogatom rudarskom prošlošću natpis s Titovim imenom već čitav niz desetljeća odolijeva vremenu na jednom od najprepoznatljivijih simbola i spomenika tog vremena, starom rudarskom "šohtu" na Pjacalu. Titovo ime nosi središnji trg u labinskom Starom gradu, u obližnjem Rapcu nalazi se Obala, a u Raši ulica s imenom Maršala Tita.
Toponimi s Titovim imenom ispit vremena preživjeli su i u većini ostalih istarskih gradova, pa tako obale maršala Tita i danas pronalazimo u Umagu, Poreču i Vrsaru, a trgove u Buzetu, Bujama, Rovinju i Brtonigli. (Milan PAVLOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU