Farmaceutske tvrtke žele da ljudi ostanu bolesni. Takoder žele svakoga uvjeriti da je bolestan. A sve to rade samo zbog jednog razloga - novca. Kako sve to znam? I sam sam bio krivac, dio je to ispovijesti Johna Virapena objavljene u knjizi "Nuspojava: smrt", nedavno prevedenoj na hrvatski u izdanju Omega lana.
Prica je to o korupciji, podmicivanju i prijevari koju je napisao farmaceutski insider koji je 35 godina radio u švedskom predstavništvu medunarodne farmaceutske industrije kao glavni direktor tvrtke Eli Lilly & co.
Priznaje da je podmitio švedskog profesora da bi registrirao Prozac u Švedskoj. Prepricava da su lažirali istraživanje o ucinkovitosti toga lijeka u Švedskoj. Svjedocio je u sudskom sporu u SAD-u da bi se otkrilo da Prozac može izazvati suicidalnost. Odatle i naslov knjige.
Virapen tvrdi da su ADHD sindrom, odnosno hiperaktivni poremecaj u djece, izmislili americki psihijatri da bi prodavali lijekove. Danas u SAD-u cak osam milijuna djece legalno uzima tablete koje mijenjaju njihovu svijest.
- Znate li da velike farmaceutske korporacije troše od 35.000 do 40.000 dolara godišnje po lijecniku prakticaru da bi ga uvjerile da propisuje njihove proizvode. Kampanja je posebno usmjerena prema vodecim strucnjacima i autoritetima u zdravstvu. Farmaceuti ih podmicuju skupim putovanjima, darovima ili sasvim jednostavno novcem, kaže Virapen.
Da bi pozitivno ocijenio lijek nakon što se o njegovim fatalnim nuspojavama doznalo u javnosti, Virapen je u Seattleu za vrijeme kongresa urucio kovertu s novcem lijecniku za kojeg se smatra da je autoritet. Virapen tvrdi da 75 posto vodecih medicinskih znanstvenika placa farmaceutska industrija.
Placeni lijecnici
Kakav je utjecaj farmaceuta na hrvatsko tržište? Ministarstvo zdravstva i HZZO prije godinu dana pokušali su se suprotstaviti agresiji proizvodaca lijekova. Ugovor o etickom oglašavanju potpisalo je 1. srpnja 68 tvrtki koje suraduju sa 760 lijecnika. Prema tom ugovoru farmaceutske tvrtke u jednoj godini na pojedinog lijecnika mogu potrošiti najviše 1.000 kuna na sponzorstvo, darove i slicne troškove.
Prema nedavno objavljenim podacima, farmaceuti su samo u tri mjeseca prošle godine u promociju lijekova utrošili nešto više od 22,2 milijuna kuna. Izmedu ostalog, više od 5,5 milijuna kuna potrošeno je na edukaciju lijecnika na kongresima i simpozijima te na lijecnicke honorare. Sponzorirana se predavanja placaju od deset do 15 tisuca kuna.
Prema pisanju Vecernjeg lista, jedna je zagrebacka lijecnica u samo tri mjeseca prošle godine, za sudjelovanje na strucnim skupovima, ostvarila ukupno 67.000 kuna. Prvi sljedeci lijecnik zaradio je dvostruko manje, oko 33.000 kuna. U skupini prihoda iznad 30.000 kuna je desetak lijecnika, pedesetak njih je u skupini prihoda više od 20.000 kuna, stotinjak je onih s prihodom vecim od 10.000 kuna...
Nekontrolirana potrošnja lijekova
Nije ni cudo da potrošnja lijekova stalno raste. U Hrvatskoj je povecana za 15,3 posto od 2008. do 2009. prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Na vrhu liste po potrošnji je lijek za snižavanje tlaka, zatim slijedi acetilsalicilna kiselina (aspirin, andol i slicno) te lijek za sniženje masnoca u krvi.
U Istarskoj županiji su izvan bolnice u 2009. potrošena 152 milijuna kuna za lijekove. Prema kolicini lijekova, odnosno doza, najviše je potrošeno lijekova za kardiovaskularni sustav, krv i krvotvorne organe. Slijede pripravci koji djeluju na živcani sustav, zatim oni koji djeluju na probavni sustav i mijenu tvari te pripravci s djelovanjem na respiratorni sustav.
Da farmaceutska industrija nastoji lijeciti i zdrave ljude da bi se prodalo više lijekova, tvrdi i zagrebacka internistica dr. Lidija Gajski. U predgovoru knjige Johna Virapena Gajski navodi da, da bi se prodao nepotreban, nedjelotvoran i nerijetko škodljiv proizvod, nužno je uložiti puno više napora. Treba se angažirati u znanstvenom istraživanju, edukaciji, zdravstvenoj politici, medijima i udrugama bolesnika. Oba lijecnika tvrde da farmaceuti namještaju istraživanja da bi ona išla na ruku lijeku za koji trebaju odobrenje. Izvještaji o istraživanjima i statisticki izvještaji stalno se ureduju tako da se nuspojave uzimanja lijekova koje uzrokuju smrt više ne mogu naci u njima.
Bez sankcija za neprijavljivanje nuspojava
- Farmaceutska je industrija globalno preuzela velik dio zdravstvenog sustava. Moramo biti svjesni da svojim interesima ta industrija podreduje medicinsku znanost, edukaciju, praksu i zdravstvenu politiku. U tom se sustavu nepotrebno troši velik dio novca, kako onog namijenjenog terapiji tako i dijagnostici. Stvara se sve veca šteta bolesnicima kroz nuspojave lijekova i agresivne metode kao što su rendgenski i invazivni postupci te putem nepotrebnih kirurških zahvata, veli Gajski.
Takoder tvrdi da se štetni ucinci lijekova premalo istražuju, ako se istražuju, te se neprimjereno registriraju i prezentiraju. Agencije za lijekove pod velikim su utjecajem proizvodaca lijekova i odobravaju za tržište pripravke i postupke koji su prekratko evaluirani. Rokovi su se znacajno skratili u citavom svijetu. Svjedoci smo da se nakon pet ili 10 godina lijekovi povlace zbog toksicnosti.
Gajski takoder upozorava da se nuspojave neadekvatno prate jer nema sankcija za njihovo neprijavljivanje. Lijecnici i ustanove samo su deklarativno obvezni registrirati nuspojave, zato se prijavljuje samo njihov manji dio. Ona istice da lijecnici nisu zlonamjerni, vjeruju da cine dobro, ali su neinformirani i nisu svjesni toga.
Njih informira farmaceutska industrija uz pomoc vodecih medicinskih strucnjaka koji su postali produžena ruka farmaceuta. Sve je to problem sustava, a ne pojedinaca. Na najmanju mogucu mjeru treba svesti utjecaj komercijalizacije, privatnog biznisa u podrucju javnog zdravstva, zakljucuje Gajski, autorica knjige "Lijekovi ili prica o obmani". (Jasna ORLIC)
Gajski: Lijecimo zdrave ljude
- Na vrhu liste po potrošnji su lijekovi za snižavanje tlaka. O primjeni tih lijekova nema spora kada je rijec o srcanim bolesnicima ili onima koji su doživjeli moždani udar. Medutim, svjedoci smo zadnjih 15 godina da se lijeci sve više zdravih ljudi. Proglašeni su rizicnima na temelju nekog od cimbenika, a to su kolesterol, povišeni tlak ili šecer. U tom podrucju spuštene su normale za parametre kod kojih je preporuceno propisivanje lijekova.
Danas velik broj ljudi bez ikakvih tegoba uzima lijekove, za spuštanje masnoce, tlaka ili šecera. Svjedoci smo da se mijenja kompletna medicinska paradigma. Do sada se lijecilo ljude u tegobi, a sada se lijece zdravi s idejom prevencije, dakle kurativnu paradigmu zamijenila je preventivna. Efekt je dvojben, skroman ili ga nema. Pod utjecajem proizvodaca lijekova terapiju uzima sve veci broj zdravih ljudi, što nema uporišta u znanstvenim istraživanjima, smatra dr. Lidija Gajski.
Kako bi se trebali postaviti pacijenti?
- Temelj za orijentaciju je postojanje evidentne tegobe ili vidljivog poremecaja. Ako osoba sama ne može izaci na kraj s tegobom, mora potražiti pomoc lijecnika i prihvatiti savjet. Ako se osjeca dobro, a nalaz je pokazao blaže povecanje šecera, tlaka ili masnoce u krvi, treba zadržati rezervu prema onima koji nam nude lijekove. Kod lijekova protiv masnoce treba biti narocito oprezan jer su oni potpuno beskorisni za žene. Osteoporoza je klasican primjer umjetno, korporacijsko stvorene bolesti. Lijek protiv osteoporoze nema ucinka, naglašava Gajski.
Svaki treci uzima lijek za srce i krvne žile
Na tisucu stanovnika u Hrvatskoj lijekove dnevno uzima njih 856.
Svaki treci uzima terapiju za srce i krvne žile, a svaki sedmi ima
propisanu dnevnu dozu lijekova za živcani sustav. Najviše novca troši se
na citostatike, antibiotike, lijekove koji snižavaju krvni tlak,
psiholeptike i lijekove za snižavanje kolesterola.