Svatko tko se razumije u vino, a i svatko tko pamti negdašnje posjete Motovunu i uživanje u ovdašnjim delicijama, reći će da je motovunski teran poseban, da ima "ono nešto", da posebno prija baš u motovunskom kontekstu. Etikete motovunskog terana, nastale u onim davnim kombinatskim vremenima, već odavno nema, ali to ne znači da nema motovunskog terana. Vinogradi oko gradića nad Mirnom još su vitalni, njihovi su se gospodari pomladili, teran je i dalje ponos Motovuna, a na procjenu koliko on valja i uz što najbolje prija pozvani su svi koji će ove subote pohoditi tradicionalni Sajam terana i tartufa u Motovunu.
Oko 100 ha terana
Prije sajma obišli smo vinograde i konobe Motovunštine. Računa se da danas uokolo Motovuna ima oko 100 hektara rodnih vinograda sa sortom teran, a pred petnaestak godina bilo ga je čak 180 hektara. Prema zadnjim službenim podacima iz 2014. godine, u cijeloj Istri bilo je 254 hektara vinograda zasađenih teranom, što potvrđuje kvantitativni značaj motovunskih nasada terana.
Danas su najznačajniji proizvođači terana na Motovunštini Klaudio Tomaz, Marko Fakin i Nikola Benvenuti, naravno sa svojim obiteljima. Tomaz terana ima na 5 hektara i to na dvije lokacije: Brkač i Šubijent. S tih površina njegova vinarija u Motovunu godišnje proizvodi prosječno 25.000 litara maceriranog odležanog terana koji na tržište izlazi pod imenom Barbarosa, zatim 10.000 litara rose terana s etiketom Flaminio, i 3.000 litara bijelog pjenušca od terana s etiketom Pier. U svojoj kolekciji priznanja Tomaz ima više zlatnih medalja s Vinistre, dva šampionska naslova sa Smotre vina središnje Istre u Gračišću, zlato za Barbarossu s vinskog sajma u Budimpešti i jedan šampionski naslov s motovunskog Festivala terana i tartufa.
Nikola Benvenuti, čija je vinarija smještena u Kaldiru, ima 4 hektara terana na položajima Brkač i Sv. Elizabeta, od čega godišnje proizvodi 11.000 litara odležanog terana i u iznimnim godinama manju količinu desertnog vina od prosušenog grožđa. Oba vina označena su jednostavnim nazivom "teran", i također imaju priznanjima ovjenčani pedigre. Benvenuti je sa svojim teranom tri puta bio šampion Vinistre više osvojenih zlatnih medalja, dvaput je bio šampion Festivala i tartufa, a na godišnjim ocjenjivanjima londonskog časopisa Decanter za teran je dobivao srebrnu i brončanu medalju.
Vinarija Marka Fakina nalazi se pak u selu Bataji kraj Brkača, a blizu nje je i 8 hektara vinograda zasađenih teranom. Fakin proizvodi 25.000 litara svježeg terana (koji se etiketira jednostano kao "teran"), 5.000 litara odležanog terana (s etiketom Il primo), 4.000 litara rose terana (etiketa Rose) i 500 litara desertnog terana od prosušenog grožđa (s nazivom B&M na etiketi). I on je osvajao zlatne medalje na Vinistri, te 2011. bio šampion Vinistre sa svojim svježim teranom, na motovunskom Festivalu dva je puta bio šampion, a u Gračišću je za teran dobivao zlatne medalje.
Značajniji proizvođači terana na Motovunštini još su vinarije Bertoša u Kaldiru, Fachin u Brkaču te još nekolicina manjih, a dio ovdašnjih vinogradara koji uzgajaju teran ne radi vino već samo proizvodi i prodaje grožđe. (D. ŠIŠOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU