Svi Istrijani koji smatraju da je nepotrebno povecavati postojecu snagu plominskih elektrana, a da eventualna nova kao energent mora koristiti plin, mogli su od utorka, 2. rujna 2008. godine, mirno spavati. Toga su dana na snagu stupile izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije kojima je, medu inim, postojeca, ali i planirana (!) instalirana snaga TE Plomin I, II i III ogranicena na ukupno 335 megavata, što je zapravo zbroj snage tada i sada aktivne "jedinice" i "dvojke", a za novu "trojku" imperativno je odreden plin kao energent.
Takve su odredbe 21. srpnja iste godine izglasali županijski vijecnici na kraju procedure tzv. ciljanih izmjena i dopuna temeljnog prostornoplanskog dokumenta Istre docim su one sustavne ostavili za buducnost. Istinabog, jedva je prošlo jer je, vidljivo je iz zapisnika sa sjednice, ova odluka dobila 21 glas (ukupno je u Skupštini 40 vijecnika), a od prisutnih dva su bila protiv i pet suzdržani.
Danas se, pak, postavlja pitanje je li taj "miran san" bio rezultat svijesti lokalne vlasti o potrebi kvalitetnije zaštite istarskog okoliša i upotrebe ekološki prihvatljivijih energenata, ili su zapravo odškrinuta vrata za udvostrucavanje kapaciteta "plominki" uz zadržavanje uvoznog ugljena kao njihovog pokretaca. Pitanje je istarsku javnost razbudilo vec prošle godine kad je Hrvatska elektroprivreda najavila da ce staru TE Plomin I, koja bi do 2015. morala prestati s radom, zamijeniti trecim blokom bruto snage od 500 MW. Na ugljen. Iz HEP-a sljedecih mjeseci, povremeno i svisoka, uvjeravaju da ce nova termoelektrana biti neškodljivija od postojecih, s tehnologijom "cistog ugljena", a nove enormne kolicine ugljicnog dioksida deponirat ce se u podzemlje.
ZNAKOVITA PODRŠKA ADRISU
U Istri su reakcije razlicite. Uz oštra protivljenja ima i znakovite šutnje ili izjava poput županove da ce o (ne)štetnosti utjecaja takve "trojke" tražiti drugo, a ako treba i trece strucno mišljenje. Još znakovitija je podrška koju županijska vlast daje najavi mocne Adris grupe da bi dio svojih velikih profita mogla uložiti u energetski biznis, i to upravo u novu "plominku". Sve to bez spominjanja snage i energenta koje važeci županijski Prostorni plan zapravo ne dozvoljava. Prica ide dalje, pa HEP - kao nositelj zahvata i vlasnik 54 hektara zemljišta uz Plominski zaljev na kojem su termoelektrane - podnosi prošloga mjeseca Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva zahtjev za "provedbu postupka utvrdivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za rekonstrukciju TE Plomin", zapravo zamjenu postojece jedinice, snage 125 MW, novim, cetiri puta jacim blokom. Na ugljen.
Za ocjenjivanje tog zahvata resorni ministar Branko Bacic imenovao je savjetodavno strucno povjerenstvo od 12 clanova, kome je na celu dr. sc. Nenad Mikulic iz Uprave za procjenu okoliša i industrijsko onecišcenje istog ministarstva, a svoje predstavnike dale su i uprave za prostorno uredenje, te za atmosferu i gospodarenje otpadom. U tom su tijelu i predstavnici Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda Ministarstva mora, Uprave gospodarenja vodama Ministarstva vodnog gospodarstva, te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Istarsku županiju predstavlja Josip Zidaric, procelnik njenog Odjela za održivi razvoj, a dva su mjesta ostavljena za Opcinu Kršan i Grad Labin na cijem se podrucju prostire plominski termoelektranski kompleks. Njihovi su predstavnici nacelnik Valdi Runko i gradonacelnik Tulio Demetlika. U Plominu ce se ovog tjedna, doznajemo u Ministarstvu zaštite okoliša, održati prva sjednica na kojoj ce biti predstavljena studija utjecaja na okoliš.
OD VLADE "NI A NI BE"
U meduvremenu, pokušali smo od vrha državne i županijske izvršne vlasti dobiti odgovore koji bi rasvijetlili dilemu je li uopce moguce graditi Plomin III u HEP-ovim gabaritima neskladnim sa županijskim Prostornim planom, a ako jest, na temelju kojih dokumenata ili možda javnosti za sada nepoznatih odluka. Premijerka Jadranka Kosor nam se ni nakon tri tjedna i nekoliko požurnica nije udostojila odgovoriti "ni a ni be", a kamoli objasniti što precizno stoji iza Vladinog zakljucka od 1. travnja prošle godine kojim je dala prioritet izgradnji TE Plomin III i postoje li akti koji su iznad Prostornog plana Istarske županije kad je rijec o Plominu III.
Nešto bolje srece bili smo s istarskim županom Ivanom Jakovcicem. Najprije nam je poslao brdo vec znanih nam i dostupnih dokumenata o toj važnoj temi, iz kojih smo prakticki sve relevantno vec objavili, a na našu primjedbu da bi istarska javnost trebala znati koji je jasan i konkretan stav Županije o svemu tome i što je Županija poduzela ili kani poduzeti, odgovorio je da su naša pitanja "uglavnom pitanja na koja i mi ocekujemo odgovore od Vlade i HEP-a", pa "u odnosu na dosadašnje stavove koje smo iznosili nemamo ništa znacajno za dodati". Župan još piše da ce "kako je javnost vec upoznata, u slucaju nastavka procedure izgradnje zamjenske termoelektrane u Plominu inzistirati na razgovoru s Vladom, a ne samo s HEP-om i preferirat cemo domaceg ulagaca".
Dakle, ni slova o tome može li istarska javnost mirno spavati kad je rijec o novoj termoelektrani u Plominu koja, ako zamjenjuje "jedinicu", može imati tek 125 MW i biti na plin ili se pak plete mreža i priprema scenarij po kojem ce HEP-ov zahtjev za 500 MW na ugljen ubrzo postati java!Zanimljivo je još dodati da je cijela prica s Plominom III pocela s HEP-ove strane.
Naime, kako je na višekratno spominjanoj sjednici Županijske skupštine 21. srpnja 2008. rekla Ingrid Paljar, ravnateljica (tada "samo" v. d.) Zavoda za prostorno uredenje Istarske županije, radilo se "o zahtjevu HEP-a koji je zatražio da se omoguci izgradnja Plomina III. Mi smo dali potencijalnu mogucnost takvog jednog novog bloka ili TE. Zadržali smo snagu na postojecoj. Prakticno nismo omogucili pojacanje, nego jednostavno dali samo potencijalnu mogucnost i uvjetovali energent da bude na plin."
Iz njenog je izlaganja razvidno i da HEP nije tražio plin, ali su svoju suglasnost na izmjene i dopune Plana njime, nakon javne rasprave, uvjetovali Opcina Kršan i Grad Labin. Bit ce zanimljivo vidjeti kakva ce sada biti javna rasprava u Kršanu i Labinu. Ako je bude. (Piše Goran PRODAN)
ŠTO O ODLUCI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE IZ 2008. O PLOMINU 3 NA PLIN I BEZ POVECANJA SNAGE MISLE DANAŠNJI VIJECNICI
Cuccurin: Promjenu ce trebati valjano argumentirati
Plinio Cuccurin i clanovi njegove nezavisne liste nisu 2008. bili u Županijskoj skupštini. "Mi smo legalisti i ukoliko su donijete takve odredbe, onda nije moguce izdavati nikakve dozvole niti suglasnosti za izgradnju TE Plomin III takve snage i na ugljen, odnosno prethodno ih je potrebno izmijeniti. Medutim, drugacije odredbe ce netko morati detaljno obrazložiti i argumentirati zbog cega se u njih ide. No, ovdje bih podsjetio da je iz županijskog proracuna za 2008. bilo izbaceno financiranje strateške studije procjene utjecaja na okoliš za Istarsku županiju i da je to ponovljeno i u sljedece dvije godine te prebaceno u 2011., tako da ta studija još nije donesena.
A bez tog dokumenta ne možemo kvalitetno odgovoriti da li Istri treba Kaštijun, Brijuni rivijera, Rockwool ili Plomin III. Vijecnici nezavisne liste inzistirat ce da se ta studija donese i da ona bude znanstvena baza temeljem koje ce se ocitovati i o Plominu, ukljucujuci i posebnu studiju utjecaja na okoliš nove termoelektrane. Situacija je, istina, vrlo delikatna jer naslucujemo stav lokalne samouprave, koja je po nama za takvu TE, ali ne želimo biti paravan za tude odluke", kazao je Cuccurin te istaknuo da govori kao vijecnik, a ne kao fakticki drugi covjek Adris grupe, zainteresirane za ulaganje u Plomin III. Na direktno pitanje da li je on za Plomin III od 500 MW i na ugljen, odgovorio je da ako struka pokaže da kao takva nece zagadivati, onda je za, ali i obrnuto.
Roce: Plin je bio cisto politikanstvo
HDZ-ov županijski vijecnik (i predsjednik stranke na razini Istre) Marino Roce naglašava da mu je teško konkretnije razgovarati o ovoj temi jer je zaposlenik HEP-a (Roce je direktor HEP-ove kcerke Plomin Holding, op. p.), pa je u izvjesnom sukobu interesa. Politicki je stav izrazio slikovitom poredbom: "Ako netko dobro radi cipele i proizvodi, recimo, tri milijuna pari, onda je logicno da gradi još jednu tvornicu cipela, a ne nešto drugo. Istra zna proizvoditi struju i zašto to ne ciniti i dalje, naravno, uz maksimalnu zaštitu okoliša i zadržavanje zraka prve kategorije". Argumente za novu plominsku termoelektranu nalazi i u kvalitetnom poslu koji nova proizvodna i sofisticirana postrojenja mogu dati mladim obrazovanim Istranima.
- Termoelektrana i/ili brodogradilište su s mogucnošcu implementacije i razvoja novih tehnologija za mlade strucnjake puno veci izazov nego jedan hotel, a mi uglavnom razgovaramo o turizmu, kaže Roce. Što se najavljene "trojke" tice, prema podacima kojima raspolaže, siguran je da ce svojom tehnologijom zapravo dovesti do poboljšanja stanja u prostoru s obzirom na to da ce s radom prestati "jedinica". "Morate znati da TE Plomin I, iako je modernizirana, i dalje radi s tehnologijom iz 1969.", veli Roce te dodaje da u prilog izgradnji trojke nije nevažna ni "ova gospodarska situacija" u kojoj nam zapravo najviše treba nova industrijska proizvodnja.
Nakon što nam je elaborirao neisplativost izgradnje nove "plominke" na plin - s jedne strane nema se gdje iskoristiti toplinska energija, a s druge plin je šteta pretvarati u struju kad se može direktno koristiti kao energent - pitali smo ga zašto nije o tome ni slova rekao kad se u Prostorni plan eksplicitno, i to na dva mjesta!, unosila odredba o TE Plomin III na plin, a bio je na sjednici. "Mislim da je unošenje te odredbe bilo cisto politikantstvo u funkciji izbora, a kako je bilo jasno da imaju dovoljno glasova za donesti izmjene i dopune, bilo je gubljenje vremena to objašnjavati", kazao nam je Roce.
Rupnik: Iza ugljena stoje lobisti u vrhu vlasti
Jedan od dvojice županijskih vijecnika koji su 2008. bili protiv izmjena i dopuna Prostornog plana Istre bio je Josip Anton Rupnik, inace predsjednik Zelene stranke. Tada je, citamo u izvatku iz stenogramskog zapisnika s te, 44. sjednice Skupštine, napomenuo da nema razloga da se Plomin III uopce spominje. "Kako sami znate, Plomin III je do 2015. godine na moratoriju. Gospodin Ružinski (Nikola, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, op.p.) je meni osobno kazao da do 2015. godine ne želi razgovarati o Plominu. Znaci da ga nema. Od kuda sada necija ideja, a to nije ideja niti opcina niti Grada Labina, da netko promovira ubacivanje Plomina III u program.
Tobože u materijalu piše ogranicenje samo na plin. I što je najinteresantnije za Plomin III, govorimo o snazi od 335 megavata, a to su megavati snage sadašnjih TE. Mi a priori smo protiv Plomina III, jer nama u Istri Plomin III ne treba, vec se zalažemo da dva postojeca bloka, Plomin I i Plomin II, budu na plin. Dapace, ne da budu, nego da se izvrši rekonstrukcija i gradi kombi-sistem centrala, jer je iskoristivost takvog postrojenja duplo veca nego ako se govori samo o TE gdje se proizvodi struja", kazao je tada Rupnik i podnio nekoliko amandmana kojima je tražio brisanje "trojke" iz Plana. Svi su mu odbijeni, samo je on glasao za njih!
I danas Rupnik stoji iza tih rijeci, a i dalje su mu te, kako kaže, igre oko Plomina sumnjive. "Zastupam tezu da, kao i u slucaju Rockwoola, i iza ugljena za Plomin III stoje lobisti u vrhu vlasti koji imaju veliku korist. Inace, vec sam dva puta poslao zahtjev da se održi tematska sjednica Županijske skupštine o Plominu, ali još ništa. Zalažem se da na toj sjednici pokrenemo i referendum s pitanjem gradanima Istre da li su za TE Plomin na plin ili ne", kaže Rupnik. Pitamo ga cemu referendum, ako Prostorni plan decidirano govori o plinu? "Zato jer netko taj zahvat proglašava višim interesom, a od interesa vlasti viši je interes gradana i oni su ti koji odlucuju, a ne Županijska skupština, gradsko vijece, Vlada ili HEP", stav je Rupnika.
Ujedno podsjeca da nije dobio ni odgovore na pitanja je li istina da je RWE (njemacki partner HEP-a u Plominu, op. p.) svoj uloženi kapital pod 12 milijuna eura povratio u sedam godina i još prihodovao 35 milijuna od dividendi, te zašto HEP kupuje struju po višoj cijeni od proizvodne. Rupnik smatra da prije nego li gradnja nove "plominke" uopce dode na dnevni red treba analizirati što se dobiva s uvodenjem plina kao supstitucijskog energenta, te gdje se može uštedjeti na energiji - od domacinstva preko industrije do prijenosa struje.
Rupnik je tada bio vijecnik koalicije HSLS/HNS/Zeleni, danas je tamo sa zajednicke liste SDP-a i Zelenih. SDP je pak u postizbornoj vladajucoj koaliciji s IDS-om, a njegov županijski predsjednik i predsjednik Županijske skupštine Dino Kozlevac nam je prije mjesec dana rekao da je njegov stav apsolutno bio i ostao da se Plomin III ne može graditi na ugljen. Uz napomenu da je vec dosadašnja proizvodnja od 335 MW struje u Plominu daleko iznad istarskih potreba, pa cemo viška struje imati i kad Plomin I prestane s radom i bez izgradnje Plomina III.
Chiavalon: Ne želimo da HEP radi racun bez oštara
Zakljucujemo s IDS-om ciji su vijecnici prakticki izglasali spominjane odredbe županijskog Prostornog plana. Mnogi od njih su i u ovom sazivu Skupštine, a predsjednik Kluba vijecnika IDS-a je Tedi Chiavalon, koji je ljeta 2008. digao ruku za. Što ce sad?
- Naravno da smo i mi vijecnici IDS-a koji smo izglasali plin sada zabrinuti HEP-ovim najavama ugljena. O njima smo raspravljali i na posljednjem sastanku našega kluba, prije 20-ak dana, uoci zasjedanja Skupštine. Pozvali smo i župana Jakovcica i tražili njegov stav oko održavanja tematske sjednice Skupštine o Plominu III. Rekao je da ce prije bilo kakve odluke pred vijecnike dovesti ljude koji o TE Plomin odlucuju, ne samo iz HEP-a, nego i iz Vlade i ministarstava. Naravno, moramo imati i pokazatelje iz studije utjecaja Plomina III na okoliš, koja je, koliko cujem, dovršena, ali tražit cemo i mišljenja nezavisnih strucnjaka.
Imamo puno pitanja oko termoelektrane, ne samo ekoloških, nego i zašto se ne radi u Dalmaciji gdje fali struje, i ne želimo da HEP radi "racun bez oštara". Istina, moguce je da nam Vlada TE Plomin III na ugljen nametne kao projekt od znacaja za RH, ali daleko je još do toga jer mi kao Skupština ni nemamo kvalitetnu službenu informaciju, pa necu ni špekulirati o nekim drugim potezima poput referenduma. Iako moram istaknuti da je vrlo važno da oko ove teme budemo jedinstveni", kazao je Chiavalon ciji je utisak da su na Labinšcini gradani podijeljeni pola-pola, a radi sagledavanja stanja, ubrzo ce se sastati i njihova partijska organizacija za taj dio Istre.
Chiavalon ne podcjenjuje ni utjecaj RWE-a koji ima interese u svjetskoj proizvodnji i prijevozu ugljena iz kojega k tome dobiva jeftin(ij)u struju. Na pitanje zašto se, kako nam je rekao Cuccurin, odgada županijska studija strateške procjene utjecaja na okoliš, koja bi dala i neke odgovore o plominskim elektranama, Chiavalon kaže da se studija radi, da je dio novca za nju potrošen lani, a dio prebacen na ovu godinu.