Sabor kulture u Istri održava se četvrti put, i to sutra u pulskom hotelu Park Plaza Histria, a kako doznajemo od Vladimira Torbice, pročelnika za kulturu Istarske županije, glavna tema okupljanja istarskih kulturnjaka bit će Istarska kulturna strategija i njena evaluacija.
Podsjetimo se, Istarska kulturna strategija (IKS) donesena je 2009. godine tijekom 2. sabora kulture u Istri koji je održan u Poreču. Istarska kulturna strategija je trebala biti ostvarena u petogodišnjem razdoblju, no već na zadnjem održanom Saboru kulture 2011. godine, kada je bila provedena srednjoročna evaluacija strategije, bilo je vidljivo da dobar dio, ponajviše zbog teške financijske situacije, nije moguće ostvariti.
Fokusiramo li se na sam dokument IKS-a možemo vidjeti da su glavni ciljevi bili podijeljeni u četiri tematska područja, a to su umrežavanje, institucionalizacija, podrška institucionalnoj i izvaninstitucionalnoj umjetničkoj produkciji i valorizacija kulture.
Torbica napominje da će za sam početak 4. sabora kulture u Istri biti pripremljen poseban program u kojem će se vidjeti raspon rada ostvarenog od 1. sabora kulture do danas.
- Sabor kulture u Istri na neki će nam način poslužiti kao obilježavanje gotovo pa deset godina od 1. sabora kulture u Istri. Odlučili smo se stoga pokazati što je do sada učinjeno te zašto Istru u Hrvatskoj, ali i šire nazivaju regijom kulture.
Nakon tog povijesnog presjeka raspravljat ćemo o Istarskoj kulturnoj strategiji. Naime, napravili smo evaluaciju IKS-a pa će svi oni koji dođu na Sabor dobiti i popratne materijale sakupljene u dvije knjižice.
Ono što je najvažnije jest tema ovogodišnjeg Sabora, a to je "Kultura kao posao". Naime, svjesni smo da su se uvjeti od donošenja IKS-a do danas promijenili, neke ideje sadržane u tom strateškom dokumentu su se ostvarile, dok neke nisu. U ovim novim vremenima ima i novih potreba pa ćemo vidjeti kako se oni odnose naspram IKS-a, kaže Torbica.
Što se same evaluacije IKS-a tiče, Torbica smatra da je puno toga učinjeno te da opravdava svoje postojanje.
- Moramo priznati da su neki segmenti IKS-a vrlo dobro realizirani, a tu prvenstveno mislim na nematerijalnu kulturnu baštinu i na očuvanje kulturne baštine. Međusobna komunikacija je također na vrlo dobrom nivou, a nešto manje i umrežavanje. Jedan od ciljeva IKS-a bilo je i poticanje produkcije, što je ostvareno dosta slabo, dok smo kod stvaranja publike dobro obavili posao.
Ako bismo se koristili brojevima, mogli bismo reći da je dvije trećine onoga zacrtanog u Istarskoj kulturnoj strategiji ostvareno. Preostala trećina vezana je prvenstveno uz nemogućnost dolaska do sredstava. Tako nismo uspjeli izgraditi jedan centralni depo koji bi koristio kako knjižnicama tako i muzejima diljem Poluotoka, kazao je Torbica. (B. VINCEK)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU