Europskoj uniji uručena Nobelova nagrada za mir

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Čelnicima Europske unije uručena je u ponedjeljak u gradskoj vijećnici u Oslu Nobelova nagrada za mir u znak priznanja za povijesnu ulogu EU-a u promicanju mira, pomirenja i ujedinjenja kontinenta te za ulogu u širenju stabilnosti.

Na svečanosti su nagrada u ime Europske unije primili predsjednici triju europskih institucija - Europskog vijeća, Komisije i Parlamenta Herman Van Rompuy, Jose Manuel Barroso i Martin Schulz. Svečanosti dodjele nagrada prisustvovalo je i dvadesetak premijera zemalja članica EU-a, među kojima je bio hrvatski premijer Zoran Milanović, a uveličala ju je svojom nazočnošću i norveška kraljevska obitelj.

"Europska unija je uvijek bila glavna snaga u procesu pomirenja. Nobelova nagrada za mir stoga je zaslužena i potrebna. Upućujemo naše čestitke", rekao je u svom obraćanju čelnik norveškog Odbora za Nobelovu nagradu Thorbjorn Jagland, koji je uručio nagradu. Jagland se u svom govoru osvrnuo na poslijeratnu povijest Europe, izgradnju zajedničkih institucija, njemačko-francusko pomirenje, pad Berlinskog zida, te ujedinjenje kontinenta nakon pad komunizma.

Dok je Jagland govorio o njemačko-francuskom pomirenju, ističući simboličnu važnost nazočnosti kancelarke Angele Merkel i predsjednika Francoisa Hollandea, dvoje čelnika su ustali i okrenuli se prema ostalim uzvanicima držeći se za ruku, što je pozdravljeno pljeskom.

Jagland je dodao da padom komunizma u Europi ipak nije bilo sve riješeno. "S padom komunizma, vratio se stari problem: Balkan. Titova autoritarna vladavina držala je poklopac nad mnogim etničkim sukobima. Kada je poklopac podignut, žestoki sukobi su opet buknuli na način za koji smo mislili da ga nikad više nećemo vidjeti u slobodnoj Europi", rekao je Jagland.

"Unutar nekoliko godina vođeno je pet ratova. Nikada nećemo zaboraviti Srebrenicu, gdje je osam tisuća muslimana masakrirano u jednom danu. Ipak sada EU nastoji položiti temelje za mir također i na Balkanu. Slovenija se pridružila EU-u 2004. Hrvatska će postati članicom 2013., Crna Gora je otvorila pristupne pregovore, a Makedoniji i Srbiji odobren je kandidatski status", rekao je Jagland, dodajući da je Balkan bio i jest komplicirana regija u kojoj je ostalo neriješenih sukoba, spominjući pritom Kosovo i Bosnu i Hercegovinu.

Kao rješenje i za tu regiju, Jagland je naveo uključivanje i tih zemalja u europske integracije. Jagland se osvrnuo i na financijsku krizu kroz koju prolazi Unija. "Moramo ostati zajedno. Imamo zajedničku odgovornost. Bez europske suradnje lako bi moglo doći do novog protekcionizma, novog nacionalizma, s mogućnošću da se izgubi ono što je dobiveno. Znamo iz međuratnog razdoblja što se može dogoditi kada obični ljudi plaćaju račune za financijsku krizu koju su drugi izazvali. Ali rješenje, onda i sada, nije u tome da zemlje djeluju u svom interesu na štetu drugih", rekao je.

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy u svom obraćanju odao je priznanje utemeljiteljima Unije na hrabrosti da započnu tako ambiciozan projekt nakon razornog i tragičnog rata. Istaknuo je da je mir mogao zavladati u Europi i bez Unije, ali da ne bi bio iste kvalitete. "Naravno, mir je mogao doći u Europu i bez Unije. Možda. To nikada nećemo znati. Ali, on nikada ne bi bio iste kvalitete. Trajni mir, a ne hladni prekid vatre", rekao je Van Rompuy.

On je posebno istaknuo umijeće kompromisa kao jedno od glavnih odlika Europske unije. "Doista, neki aspekti mogu biti zbunjujući i to ne samo za vanjske promatrače. Ministri iz zemalja koje nemaju izlaz na more strastveno raspravljaju o ribljim kvotama. Europarlamentarci iz Skandinavije raspravljaju o cijeni maslinova ulja. Unija je usavršila umijeće kompromisa. Nema dramatičnih pobjeda ni poraza, nego svi iz pregovora izlaze kao pobjednici. Zamorna politika samo je mala cijena koju treba za to platiti", rekao je Van Rompuy.

Istaknuo je da je ideja ujedinjenja Europe kao mirovni projekt uspjela, da je rat postao nezamisliv. "Ipak, nezamisliv ne znači nemoguć. I stoga smo se danas okupili ovdje. Europa mora održati obećanje mira i ja vjerujem da je to još uvijek krajnja svrha naše Unije", rekao je predsjednik Europskog vijeća. Dodao je da sjećanja na rat blijede, što je dobra stvar. Međutim, sjećanja ne blijede svugdje, dodao je.

"Sovjetska vladavina nad istočnom Europom okončana je tek prije dva desetljeća. Grozni masakri dogodili su se na Balkanu nedugo nakon toga. Djeca rođena u vrijeme Srebrenice tek će sljedeće godine napuniti 18 godina. Ali, oni već imaju malu braću i sestre rođene nakon rata: to je prvi pravi poslijeratni naraštaj Europe. To mora i ostati tako", rekao je Van Rompuy.

Predsjednik Europske komisije Barroso u svom je govoru spomenuo i Hrvatsku kao buduću članicu Unije. "Naša Unija je više od udruženja država. Ona je novi pravni poredak, koji se ne temelji na ravnoteži moći među državama nego na slobodnom pristanku država da dijele suverenost. Od udruživanja u Zajednicu za ugljen i čelik do ukidanja unutarnjih granica, od šest do uskoro 28 članica, kada se Hrvatska pridruži obitelji, prijeđen je izvanredan put koji nas vodi u Uniju koja se više zbližava. I danas jedan od najvidljivijih simbola našeg jedinstva nalazi se u rukama svih. To je euro, valuta naše Europske unije, i mi ćemo je zadržati", rekao je Barroso. Dodao je da se može računati na napore Europske unije u borbi za trajni mir, slobodu i pravdu u Europi i svijetu.

Nobelova Nagrada za mir se sastoji od diplome, zlatne medalje i čeka u vrijednosti osam milijuna norveških kruna, odnosno 926 tisuća eura. Europska unija je odlučila novčanu nagradu dodijeliti projektima pomoći djeci u ratnim zonama i zonama sukoba. "Nobelova nagrada za mir zauzima se za pomirenje diljem svijeta. Novac od nagrade trebao bi biti dodijeljen onima koji su prva nada za budućnost, ali koji su ujedno i prve žrtve sadašnjih i prošlih sukoba: djeci", rekao je predsjednik EK Barroso nakon donošenja te odluke. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter