Europska komisija upozorila je Hrvatsku da mora smanjiti broj zaostalih žalbi na rješenja o plaćanju poreza jer bi to, boje se u Bruxellesu, moglo utjecati i na uplatu Hrvatske u zajednički proračun Europske unije.
Žalba na rješenje o razrezanom porezu odgađa njegovo plaćanje sve do pravomoćnog rješenja. Zbog toga se obveznici koji žele dobiti na vremenu često žale, što godinama može odgoditi naplatu proračunskih prihoda. Komisija, sudeći prema izvješću, smatra da to zapravo značajno utječe na prikupljanje novca u državnu blagajnu. Kada postane članica EU-a, Hrvatska će dio prihoda prikupljenih od trošarina i PDV-a morati uplaćivati u briselsku blagajnu pa je očito zato to pitanje privuklo pozornost Komisije. Vlada je u smjernicama fiskalne politike za sljedeće dvije godine planirala po 1,74 milijarde kuna uplate u proračun EU-a.
Na naše pitanje smatra li Komisija da Hrvatska neće biti u stanju uplatiti svoj dio u zajednički proračun, iz Komisije odgovaraju niječno.
"Komisija je uvjerena da će Hrvatska u potpunosti poštivati svoje obveze u pogledu Unijinih sredstava. Zaostaci zasad nemaju izravni utjecaj na hrvatsko učešće u europskim sredstvima, no ipak su potrebni dodatni napori da se to pitanje riješi", navode iz Komisije.
Potvrdili su da su o tome već razgovarali s hrvatskim poreznim vlastima. "U nedavnim razgovorima primijećen će značajan zaostatak žalbi koje čekaju rješenje. Budući da bi taj zaostatak mogao utjecati na prikupljanje proračunskih sredstava, osobito u pogledu ostvarivanja planiranog, Hrvatsku potičemo da smanji zaostatke", kazali su nam u Komisiji. (Irena FRLAN, Jagoda MARIĆ/NL)
SAD-u ništa sporno, Bundestag ne popušta
Još je nekoliko visokopozicioniranih njemačkih parlamentaraca izrazilo skepsu - i više od nje - prema hrvatskom ulasku u EU 1. srpnja 2013. godine, u tekstu objavljenom u nedjeljnom Der Spiegelu. Najdalje je otišao zastupnik SPD-a zadužen za europska pitanja Michael Roth, koji je smatra da Njemačka mora, kad je Hrvatska u pitanju "dati zastrašujući primjer drugima". Roth smatra da Hrvatska svakako mora otkloniti sve primjedbe navedene u posljednjem izvješću Europske komisije. "U protivnom, Bundestag neće ratificirati pristupni ugovor", kazao je Roth.
U jučerašnjem Der Spiegelu oštar je bio i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Bundestaga, Ruprecht Polenz iz CDU-a, koji je kazao da nema nikakvog popuštanja samo da bi se pobudila nada i kako je "ulazak Hrvatske u EU planiranog datuma 1. srpnja moguć jedino u slučaju da sljedeće izvješće EK-a bude pozitivno intonirano".
I predsjednik Bundestaga Norbert Lammert (CDU), koji je prije dva tjedna intervjuom u dnevniku "Welt am Sonntag" u kojem je ustvrdio da Hrvatska još nije spremna za ulazak u EU započeo raspravu o proširenju EU-a, je iznova izrazio skepsu po tom pitanju. "Primjer Bugarske i Rumunjske pokazuje da su očekivanja da će se problemi lakše riješiti nakon ulaska u EU, u praksi neostvariva. Mi ne smijemo ponoviti istu grešku", rekao je Lammert za Der Spiegel.
No, s druge strane globusa, Hrvatskoj ipak stiže potpora.
Phillip Reeker, zamjenik pomoćnika američke državne tajnice za europske i euroazijske poslove, je govorio u Washingtonu o Hrvatskoj na tribini o američkoj politici prema zapadnom Balkanu, te kazao da se američka administracija raduje skorom ulasku Hrvatske u Uniju. "Mi smo oduševljeni što će Hrvatska postati najnovijom članicom EU-a iduće godine. I veselimo se to vidjeti u srpnju 2013.", rekao je Reeker. (J. K., Hina)