Broj gradana koji su se cijepili protiv pandemijskog virusa H1N1 vrlo je mali, no cijepljenje se ipak odvija u citavoj Hrvatskoj, kako pandemijskim, tako i sezonskim cjepivom, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
- Ljudi se dolaze cijepiti, a tome je pripomoglo i proširenje prioritetnih skupina za cijepljenje na sve kronicne bolesnike starije od šest mjeseci, kaže Ira Gjenero-Margan, voditeljica Službe za epidemiologiju HZJZ-a.
U HZJZ-u tvrde da se pandemijsko cjepivo ovih dana nije bacalo zbog vecih pakiranja u kojima je sadržano po 10 pojedinacnih doza cjepiva. "Prema informacijama koje imamo, cjepivo se nije bacalo, vec se cuvalo da se skupi više zainteresiranih za cijepljenje. Toliko smo ga cekali i nema razloga da bismo ga sada bacali", kaže Gjenero-Margan.
Rok valjanosti cjepiva Focetria je godinu dana, što znaci da se može iskoristiti do iduce jeseni pa viška ne bi trebalo biti, smatraju u HZJZ-u.
Prva pošiljka od 1,5 milijuna doza namijenjena je procjepljivanju trecine hrvatskog stanovništva, a epidemiolozi smatraju da bi kroz nekoliko iducih sezona bilo dobro protiv ovog virusa cijepiti kompletno stanovništvo.
Hoce li se hrvatski gradani predomisliti u pogledu cijepljenja Focetrijom i ipak se u vecoj mjeri odluciti za takvu zaštitu, vidjet ce se iducih tjedana. Cinjenica je, medutim, da su slicne probleme, ili promašaje u pogledu nabavke cjepiva prošle i gotovo sve zapadnoeuropske države.
Bogatije europske zemlje, poput Velike Britanije, Francuske ili Austrije, narucile su cjepivo za cjelokupno stanovništvo, ali je interes za cijepljenje gotovo jednako loš kao i u Hrvatskoj. Italija i Španjolska kupile su, kao i mi, cjepivo za od 30 do 40 posto svog stanovništva, što zdravstveni djelatnici smatraju "razumnom kolicinom".
Britanske su vlasti kupile pandemijsko cjepivo za svih 60 milijuna Britanaca, no vecina ih je u strahu od nuspojava odbila cijepljenje. Svaki drugi Britanac iz rizicne skupine nesklon je cijepljenju protiv gripe A, a cijepljenje je odbilo i 60 posto obiteljskih lijecnika u toj zemlji.
Švedska je nabavila cjepivo za od 50 do 70 posto stanovništva, a u slucaju potrebe, odnosno jacanja pandemije, i do 80 posto. To ju je koštalo 100 milijuna eura, no i oni se suocavaju s velikim viškom cjepiva jer se Švedani, nakon više slucajeva težih nuspojava, nerado cijepe.
Za razliku od nas, Ceška je smatrala dovoljnim kupiti cjepiva za 10 posto populacije, odnosno ukupno 2,5 milijuna doza namijenjenih rizicnim skupinama i zdravstvenom osoblju. Madarska, koja proizvodi vlastito cjepivo, cijepila je oko 11 posto svog stanovništva.
Medu državama koje su bile maksimalno racionalne u kupnji cjepiva protiv svinjske gripe je primjerice Kina, koja planira cijepiti pet posto populacije do kraja godine. Poljska je zasad jedini primjer države koja je rezolutno odbila nabaviti cjepivo smatrajuci ga nedovoljno ispitanim i rizicnim za zdravlje ljudi.