Deseci tisuca demonstranata iz svih zemalja Europske unije okupili su se u srijdu u Bruxellesu na masovnim prosvjedima protiv mjera štednje svojih vlada. Radnici su izašli na ulice i u Španjolskoj, Portugalu, Grckoj, Italiji, Irskoj, Poljskoj i Latviji.
Na briselskim demonstracijama, koje organizira Konfederacija europskih sindikata, ocekivali su 100 tisuca prosvjednika iz svih europskih zemalja. Radnici upozoravaju eurokraciju da ce radnici platiti najvecu cijenu krize, koju su izazvali bankari i burzovni mešetari, a koje sada europske vlade spašavaju svojim mjerama štednje, na racun radnika.
"Ne mjerama štednje, da povecanju zaposlenosti i rastu", porucuju demonstranti u Bruxellesu.
Protiv novih strogih mjera štednje demonstriraju i Portugalci, ne mireci se s novim porezima, dok su u Irskoj ogorceni prosvjednici blokirali pristup irskom parlamentu, prosvjedujuci protiv spašavanja banke Anglo Irish, za što je irska vlada potrošila 70 milijardi eura. Miješalicom za beton prosvjednici su probili ogradu irskog parlamenta.
U Grckoj demonstriraju autoprijevoznici, vozaci u javnom prijevozu, kao i zaposleni u grckim bolnicama. U Latviji, gdje su place u javnom sektoru pale za trecinu, a mirovine su zamrznute - dok zemlja bilježi najvecu stopu nezaposlenosti u EU-u - takoder su demonstrirali.
Vruce je bilo i u Varšavi, gdje ni kiša nije sprijecila tisuce demonstranata da prosvjeduju protiv mjera svoje vlade.
Francuska vlada odobrila je u srijedu prijedlog proracuna za iducu
godinu koji ima za cilj smanjiti golemi proracunski manjak s
projiciranih 7,7 posto bruto domaceg proizvoda (BDP) u ovoj godini na
dva posto u 2014., priopceno je iz ureda predsjednika Nicolasa
Sarkozyja.
Paktom o stabilnosti i rastu Europske unije propisana je
gornja granica dopuštenog proracunskog manjka u visini tri posto BDP-a,
ispod koje vlada u Parizu planira srezati manjak do 2013.
Prihodi se kane povecati za 9,4 milijardi eura zatvaranjem poreznih
rupa, a planiraju se i rezovi u potrošnji putem umirovljenja 31.638
zaposlenih u vladi kojima se nece tražiti zamjena. Milijarda eura
namaknut ce se povecanjem PDV-a na usluge interneta, televizije i
telefonskih prikljucaka.