Premda su na izborima u Grckoj pobijedile stranke koje jamce ostanak te zemlje u eurozoni, na valutnim je tržištima euro prošloga tjedna oslabio prema dolaru zbog zabrinjavajuceg rasta prinosa na španjolske obveznice te niza naznaka slabljenja najvecih svjetskih gospodarstava.
Cijena eura prema americkoj valuti pala je prošloga tjedna 0,5 posto, na 1,2570 dolara. U odnosu na japansku valutu, tecaj eura porastao je 1,6 posto, na 101,05 jena, dok je cijena dolara skocila za 2,1 posto, na 80,40 jena.
Izborna pobjeda stranaka koje podupiru medunarodne programe pomoci otklonila je bojazni od moguceg izlaska Grcke iz eurozone, no neizvjesnosti ostaju jer nova vlada u Ateni traži promjene uvjeta po kojima je dogovorena pomoc. A Njemacka, glavni uplatitelj u proracun EU-a, protivi se ublažavanju dogovorenih uvjeta.
Ulagace takoder brine hoce li eurozona moci otkloniti rizike širenja krize na veca gospodarstva, poput Španjolske i Italije. Španjolski troškovi zaduživanja ponovno su se našli u fokusu tržišta jer su ojacale zabrinutosti u vezi fiskalnih i bankarskih problema te zemlje. Prinosi na njezine 10-godišnje državne obveznice dosegnuli su rekordnih 7,30 posto, razinu koja se smatra dugorocno neodrživom cijenom financiranja.
„Euro je opet u silaznoj putanji, što pokazuje da su unatoc dobrom rezultatu grckih izbora svi svjesni da nam predstoji dug i težak put, a da ništa nije riješeno po pitanju grckih problema. Cak ako budu nastavile pristizati dobre vijesti iz Grcke, i dalje imamo Španjolsku i njezine probleme, kazala je Jane Foley, valutna analiticarka u banci Rabobank.
S druge strane, dolar je ojacao jer americka središnja banka Fed nije bila toliko agresivna po pitanju popuštanja monetarne politike, koliko se ocekivalo. Fed je zasad samo odlucio produljiti na šest mjeseci program kupovine obveznica u sklopu tzv. 'Operacije Twist', nakon njegova isteka krajem lipnja.
Euro se takoder našao pod pritiskom novih sumornih podataka iz gospodarstva eurozone koji svjedoce o drugom uzastopnom mjesecnom padu poslovnih aktivnosti u lipnju, pri cemu su proizvodne aktivnosti u 17-clanom bloku pale na najnižu razinu u posljednje tri godine. U Njemackoj, koja je dosad relativno uspješno odolijevala krizi, aktivnosti su u lipnju smanjene drugi mjesec zaredom, i po najvišoj stopi u zadnje tri godine.
Budno praceni pokazatelji londonske tvrtke Markit navode na zakljucak da je eurozona u drugom tromjesecju možda zabilježila pad gospodarske aktivnosti. Sveukupno podaci ukazuju na sumorne izglede i dodatno podgrijavaju spekulacije da bi Europska središnja banka (ECB) uskoro mogla smanjiti kljucne kamatne stope, što je ulagacima dalo povoda za prodaju eura. (Hina)