Na valutnim je tržištima tecaj eura pao cetvrti tjedan zaredom, pod pritiskom grcke politicke krize i zabrinutosti za španjolski financijski sustav, pa je u odnosu na americku valutu zaronio na najnižu razinu u gotovo dvije godine.
Cijena eura prema americkoj valuti potonula je prošloga tjedna 2,1 posto, na 1,2515 dolara. U petak je u jednom trenutku, po prvi puta od srpnja 2010. godine, zaronila ispod razine od 1,25 dolara, na 1,2495 dolara.
Prvih dana prošloga tjedna euro se još stabilno kretao oko razine od 1,27 dolara jer su se ulagaci nadali da bi neformalni summit Europske unije u srijedu mogao iznjedriti dogovor o mjerama za poticanje gospodarskog rasta. No, lideri EU-a nisu postigli nikakav napredak u rješavanju dužnicke krize, porucili su samo da žele da Grcka ostane u eurozoni i ispuni obecanja koje je dala kada je dobila medunarodnu pomoc.
Ocigledno je razilaženja u stavovima izmedu Njemacke i Francuske o daljnjem smjeru borbe protiv dužnicke krize. Novi francuski predsjednik Francois Hollande zalaže se za uvodenje zajednicke obveznice eurozone, što takoder zagovaraju Italija, Španjolska i Europska komisija. Njemacka se i dalje protivi takvoj ideji, inzistirajuci na mjerama štednje.
Analiticari kažu da se ne može ocekivati znacajnije ulaganje u rizicnije investicije i euro sve dok europski lideri ne postignu dogovor kako sprijeciti širenje dužnicke krize. Moguce su razne opcije, od dokapitalizacije banaka sredstvima iz fonda za financijsku stabilnost, preko izdavanja zajednickih euroobveznica, do popuštanja monetarne politike Europske središnje banke.
A kako se približavaju novi parlamentarni izbori u Grckoj 17. lipnja, sve je veca bojazan da ce pobijediti stranke koje se protive oštrim mjerama štednje, koje je bivša vlada dogovorila s Europskom unijom i MMF-om. To bi moglo dovesti do izlaska Grcke iz eurozone i izazvati velike poremecaje na svjetskim financijskim tržištima.
A to bi dodatno uzdrmalo prezadužene clanice eurozone, kao što je Španjolska, jer bi im porasla cijena financiranja na tržištima.