Srednji tecaj eura na tecajnici Hrvatske narodne banke u ponedjeljak je, nakon više od šest godina, prešao razinu od 7,5 kuna , što je HNB-u bio dovoljan razlog da novom deviznom intervencijom pokuša suzbiti daljnje potonuce kune.
HNB je bankama prodao 180,5 milijuna eura po prosjecnom tecaju od 7,499102 kuna za euro, povukavši tako iz sustava 1,35 milijardi kuna. To je druga ovogodišnja devizna intervencija, a cetvrta u nizu u kojoj HNB prodaje devizne rezerve i povlaci kune da bi povecao ponudu strane i smanjio ponudu domace valute na tržištu i na taj nacin pokušao obraniti kunu od slabljenja.
Zadnji put HNB je intervenirao 25. srpnja ove godine, kada je bankama prodano 238,9 milijuna eura po prosjecnom tecaju od 7,465 kuna za euro. Prije toga, središnja je banka intervenirala krajem studenog prošle godine (30. studeni) kada je bankama prodao 233,7 milijuna eura po prosjecnom tecaju od 7,42.
Nešto prije toga, u istom mjesecu (19. studenog), HNB je takoder intervenirao da spasi kunu od slabljenja prodavši taj put 116,4 milijuna eura po prosjecnom tecaju od 7,39 kuna za euro.
Prije tih intervencija, intervenirao je pak u više navrata u suprotnom pravcu, otkupom eura i prodajom kuna. To znaci da su snažniji deprecijacijski pritisci ili pritisci na slabljenje kune izraženi od kraja prošle godine, da bi dakle u ponedjeljak kuna probila i psihološku barijeru od 7,5 gdje nije bila zadnjih šest godina, tocnije, od 2. ožujka 2005., kada je tecaj iznosio 7,5064 kune.
Ispada da je HNB kroz zadnje cetiri intervencije, ukljucujuci i ovu, ukupno bankama prodao gotovo 770 milijuna eura iz svojih rezervi, te u protuvrijednosti emitirao kune.
Kuna je oslabila i prema drugim znacajnijim inozemnim valutama. Dok se srednji tecaj eura zaustavio na 7,504448 kuna, srednji tecaj franka je na 6,221562 kune, dolara na 5,500988 kuna te funte na 8,650661 kunu. S jedne strane euro slabi na medunarodnim tržištima uslijed nepovjerenja ulagaca glede rješavanja europske dužnicke krize, a s druge strane, naša kuna slabi prema euru uslijed domacih strukturnih problema, slabih deviznih priljeva, u kombinaciji s potrebom vracanja dugova, pa je pritisak na tecaj i potonuce kune sve veci.
Analiticari Privredne banke Zagreb, primjerice, ocekuju da ce u narednih mjesec i dalje biti izraženi pritisci na rast tecaja kune.
Pored održane devizne intervencije, iz HNB-a su priopcili da je, radi sterilizacije viška likvidnosti u bankovnom sustavu i smanjivanja deprecijacijskog pritiska na tecaj kune u odnosu na euro, za sutra sazvana izvanredna sjednica Savjeta HNB-a na kojoj ce se odlucivati o promjeni stope obvezne pricuve banaka.
Rate vece 200 kuna
U rujnu 2008., dakle uoci globalne krize, prosjecni srednji tecaj HNB-a bio je i na 7,12 kuna za euro, a sada je iznad 7,50. Rata, primjerice, stambenog kredita uz klauzulu u eurima tako je u tri godine po osnovi tecaja povecana sa 3.550 na 3.750 kuna ili za 200 kuna.