Valutni rat se isplati! To je poruka koju u globalizirani biznis ovih dana složno šalju Amerika, Kina i Japan, tri velike ekonomije, čije su vlasti radi povećanja izvoza, zaposlenosti i bruto-proizvoda posegnule i za valutnim ratom, te osobito unazad pet godina, za razliku od konzervativne eurozone, povele ekspanzivnu monetarnu politiku.
U toj novoj rundi velike igre, samo unazad sto dana, japanski je jen prema američkom dolaru pojeftinio 15 posto, britanska funta prema dolaru za deset posto, turska lira prema euru za četiri posto, a srpski dinar prema euru i kuni za pet posto, dok je euro prema košarici valuta poskupio šest posto, a kuna održala stabilan tečaj prema sve precijenjenijem euru (na dodatnu štetu preostalih ovdašnjih neto-izvoznika).
Valutni rat je monetarna politika više zemalja, koje namjerno devalviraju ili depreciraju svoje monete, kako bi održale ili povećale konkurentnost svojih ekonomija na regionalnom ili svjetskom tržištu. Tu politiku već 25 godina vodi Kina, radi ekspanzije svojeg izvoza, na što reagira Amerika politikom slabog dolara, tjeravši da se silom neprilika u taj rat uključuju i mnogi akteri iz drugog i trećeg dolarskog kruga, od Brazila i Japana, do Singapura i Kolumbije.
Izvan općeg valutnog rata, od visoko globaliziranih i liberaliziranih ekonomija, samo su još velika eurozona i mala, predeuropska Hrvatska, čija je kuna kronično precijenjena i prema euru, uz koji je vezana. Zato nije čudo što se i u prvom tromjesečju 2013. u eurozoni, čak i u ekonomski liderskoj Njemačkoj, recesija nastavlja, a u maloj i prezaduženoj Hrvatskoj već petogodišnja depresija produbljuje.
Uključi li se uskoro odgovarajućim monetarnim popuštanjem i interventnim prodajama eura na deviznom tržištu, i Europska središnja banka u sveopći valutni rat, tada bi se u vezanoj igri morala uključiti i HNB, kližući tečaj kune značajnije ne samo prema dolaru, nego i prema euru, radi oživljavanja konkurentnosti domaće industrije i njegovih izvoznih šansi i na balkanskom i na srednjeeuropskom tržištu, ili bar radi obrane od potpune propasti hrvatskog izvoza. (I. JAKOVLJEVIĆ/Novi list)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU