Hrvatska je pristala na zahtjev Europske unije da hrvatski radnici najmanje dvije, a najviše sedam godina nakon ulaska u EU ne budu izjednaceni u svim pravima s radnicima iz drugih zemalja clanica. Procijenivši da se oko tog zahtjeva ne isplati cjenkati jer je vjerojatnost da bi Unija popustila ravna nuli, Hrvatska je Bruxellesu na njega odgovorila potvrdno. Time je omoguceno da, nakon pristupanja Hrvatske, svaka zemlja clanica za sebe procijeni bi li slobodan priljev radne snage iz Hrvatske za njezino tržište rada predstavljao opasnost.
One clanice koje budu smatrale da bi slobodno zapošljavanje hrvatskih gradana moglo izazvati poremecaje na njihovom tržištu, moci ce uvesti ogranicenje koje znaci da ce Hrvati i dalje biti tretirani kao strani radnici kojima, primjerice, treba radna i boravišna dozvola. Drugim rijecima, bit ce u istoj situaciji kao i danas, kada Hrvatska još nije clanica. Ipak, prema svemu što se dosad moglo cuti iz krugova pregovaraca i Vlade, Hrvatska se nada da mnoge zemlje clanice uopce nece aktivirati tu sigurnosnu klauzulu.
Zemlje clanice ogranicenje smiju uvesti najprije na dvije godine. Žele li restrikcije produljiti za još tri godine, moraju o tome izvijestiti Europsku komisiju. Nakon pet godina ogranicavanja pristupa tržištu rada, prijelazno razdoblje mogu produljiti za još dvije godine, ali samo ako to mogu opravdati lošim stanjem na svom tržištu rada. Hrvatska ujedno, kao clanica, smije uvesti iste restrikcije za europske radnike iz zemalja koje su iskoristile pravo da otežaju pristup hrvatskih radnika na svoje tržište.
Prema neslužbenim informacijama, pregovaraci su - unatoc cinjenici da je bilo malo vjerojatno da bi Unija mogla pristati na drugaciji tretman hrvatskih gradana - u neformalnim kontaktima pokušali ispitati mogucnost da prijelazno razdoblje za hrvatske radnike traje krace nego ono koje je primjenjivano u slucajevima drugih zemalja. Naši sugovornici tvrde da je, medutim, odgovor europske strane uvijek bio negativan. Razlozi za to su dvojaki.
S jedne strane, Bruxelles želi biti politicki korektan prema 12 zemalja koje su se Uniji prikljucile u posljednjem valu proširenja. Njihovi radnici imali su ista ogranicenja kao ona koja ce biti primijenjena na Hrvate. Ujedno, kako objašnjavaju upuceni, EU ne želi u slucaju Hrvatske postaviti presedan na koji bi se onda mogle pozivati zemlje koje ce narednih godina pristupati Uniji, vec želi da ista pravila vrijede i za radnike iz tih zemalja koje imaju i veci potencijal iseljavanja.