Europska unija je u ponedjeljak zabranila uvoz nafte iz Irana i uvela više drugih gospodarskih sankcija toj zemlji cime se pridružila Sjedinjenim Državama u novom krugu mjera koje za cilj imaju odvratiti Teheran od njegova nuklearnog programa.
Na sastanku u Bruxellesu 27 ministara vanjskih poslova zemalja EU-a, koji je drugi najveci uvoznik iranske sirove nafte nakon Kine, dogovoreno je da se odmah uvodi zabrana svih novih ugovora o uvozu, kupnji ili transportu iranske sirove nafte i naftnih derivata.
EU-zemlje koje vec imaju ugovore o kupnji nafte i naftnih derivata moci ce ih, medutim, poštivati do 1. srpnja.
Dužnosnici EU-a su takoder rekli da su se dogovorili zamrznuti sredstva iranske središnje banke i zabraniti trgovinu zlatom i drugim plemenitim metalima s iranskom bankom i državnim tijelima.
Zapadne zemlje ocekuju da ce te sankcije zajedno s onima koje je 31. prosinca uveo SAD ugušiti iranski izvoz te da ce izostanak sredstava naposljetku navesti Iran da ogranici svoj nuklearni program za koji Zapad sumnja da ima za cilj proizvodnju oružja.
- Želim da pritisak tih sankcija rezultira pregovorima. Želim da se Iran vrati za stol te da ili prihvati sve zamisli koje smo prošle godine stavili na stol ili iznese svoje vlastite, rekla je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton.
Clan utjecajnoga iranskog Strucnog vijeca, bivši ministar obavještajnih službi Ali Fallahian, u Iranu je izjavio da bi Teheran trebao odgovoriti na sankcije EU-a tako da odmah obustavi prodaju Uniji i tako uskrati Europljanima vrijeme da organiziraju alternativnu opskrbu i naštete njihovim gospodarstvima visokim cijenama nafte.
On je takoder ponovio da bi Iran mogao zatvoriti Hormuškli tjesnac kojime prolazi trecina tankerskog prometa nafte u svijetu.