Ako je 2005. godine svaki Španjolac, u prosjeku, posjetio psihijatra tri puta, jednom manje nego 1991. godine kada je broj stanovnika Španjolske bio milijun manji nego 2005., koliko je stanovnika Španjolska imala 1991., ako je ukupan broj posjeta psihijatru 2005. bio 120 milijuna: a) 39 milijuna b) 40 milijuna c) 119 milijuna d) 29 milijuna
Ovako izgleda jedno od pitanja iz testa matematičkog rasuđivanja koji čeka kandidate koji odluče okušati sreću, ali prije svega svoje znanje i vještine, na jednom od natječaja za radno mjesto u nekoj od institucija Europske unije. Europski ured za odabir osoblja (EPSO) već u četvrtak, 13. rujna, raspisuje prvi od nekoliko natječaja za zapošljavanje i hrvatskih državljana u EU tijelima. Riječ je o dosad najvećem pojedinačnom natječaju putem kojeg će se u Bruxellesu zaposliti 126 službenika, hrvatskih državljana, te još 22 voditelja prevoditeljske službe koji se biraju na zasebnom natječaju. Tijekom listopada uslijedit će novi natječaji, za poslove u području komunikacije i pravne pomoći, za lektore, voditelje projekata te tajničke pozicije.
Većina tih natječaja bit će otvorena samo za hrvatske državljane. No, u dva slučaja - za voditelje prevoditeljskih službi te za tajničke pozicije - preduvjet za sudjelovanje je znanje hrvatskog jezika. Zato će se za popunjavanje tih, ukupno 112 radnih mjesta, hrvatski državljani natjecati s državljanima ostalih zemalja članica Europske unije, ukoliko i među Europljanima ima onih koji izvrsno govore hrvatski i odabrali su ga u obrascu za prijavu kao tzv. prvi jezik. Ne treba očekivati da takvih ima baš jako puno, ali bi se mogao naći poneki hrvatski iseljenik koji, primjerice, živi u Njemačkoj i ima njemačko državljanstvo, ali mu je hrvatski odličan. Upravo točan odabir jezika EPSO na svojim stranicama navodi kao vrlo važan element na koji svaki kandidat mora posebno obratiti pozornost: bitno je točno procijeniti svoje jezične vještine i izabrati pravi tzv. prvi i drugi jezik, jer u slučaju pogrešnog odabira, upozorava EPSO, kandidat će uludo potrošiti mjesece priprema i truda, a na kraju će ispasti iz natjecanja zbog nedovoljnih jezičnih znanja.
Za sudjelovanje na natječajima kandidati moraju najprije, u predviđenom roku, ispuniti on-line prijavu što, tvrde u europskom "kadrovskom" uredu, može također zahtjevati dosta vremena. Potom slijede dvije razine testiranja. Prva je računalni test koji se provodi u zemlji članici, odnosno u ovom slučaju, u Zagrebu. Druga razina testiranja provodi se u Bruxellesu. Kod kandidata se testiraju razna znanja i vještine, među ostalim, procjenjuje se u kojoj su mjeri sposobni analizirati i rješavati konkretne probleme, kakve su im komunikacijske i organizacije sposobnosti te jesu li sposobni za timski rad. Zato postoje studije slučaja te testovi kojima EPSO procjenjuje kako se kandidati za radna mjesta snalaze u konkretnim situacijama i imaju li upravljačke sposobnosti.
Kandidati koji zadovolje kriterije na svim razinama testiranja, međutim, nemaju zajamčeno radno mjesto u europskim institucijama. Nakon zaključenja natječaja i odabira kandidata - što obično uslijedi tek nekoliko mjeseci nakon što je natječaj bio raspisan - EPSO osigurava institucijama EU-a, poput Europske komisije ili Europskog parlamenta, listu uspješnih kandidata i njihove životopise. EPSO, ističu na svojim stranicama, nema daljnje uloge u zapošljavanju kandidata. Lista je zapravo baza potencijalnih zaposlenika koja uglavnom vrijedi godinu dana, a u nekim slučajevima i dulje. S nje institucije same biraju kandidate koji im odgovaraju po svom profilu, jezičnim vještinama, profesionalnom iskustvu, obrazovanju i slično. Kad se radno mjesto otvori, institucija odgovarajućem kandidatu daje službenu ponudu za zaposlenje. (Irena FRLAN/NL)