Sporni sporazum nije potpisalo samo pet zemalja clanica Europske unije. Europarlamentarac zadužen za pracenje i nadzor ACTA-e dao je ostavku.
Predstavnici 22 clanice Europske unije potpisali su ACTA-u. Medunarodni sporazum koji ce vlasnicima autorskih prava dati ovlasti vece od predvidenih kontroverznim americkim prijedlozima zakona SOPA i PIPA zasad nisu potpisali jedino predstavnici Cipra, Njemacke, Estonije, Slovacke i Nizozemske.
Kao što smo vec pisali, protiv sporazuma prosvjedovalo je na desetke tisuca Poljaka, a hakeri su rušili web siteove državnih institucija u toj zemlji.
Prosvjedu se pridružio i francuski europarlamentarac Kader Adif, koji je dao ostavku na mjesto izvjestitelja o ACTA-i te optužio EU za izbjegavanje javne rasprave o sporazumu, a desnicarske skupine za pokušaj pretvaranja sporazuma u zakon koji nitko nece moci nadzirati.
"Iako ovaj sporazum može imati ozbiljne posljedice na živote gradana, cini se sve da bi se sprijecio utjecaj Europskog parlamenta. Želim upozoriti javnost da je takva situacija neprihvatljiva. Ne želim sudjelovati u ovoj šaradi", rekao je socijalist Adif, kako prenosi The Register.
U proces pripreme i donošenja sporazuma nisu, kaže on, ukljucene institucije civilnog društva, a Europskom parlamentu u nekoliko navrata su uskracene važne informacije. Od pocetka pregovora je obavijen velom tajnosti, a europarlamentarna desnica poduzela je dosad nevidene manevre da bi sporazum bio potpisan i ratificiran prije no što se uspije uzbuniti javnost.
Kadif je nazvao ACTA-u problematicnom zbog utjecaja na gradanske slobode, odgovornosti kojima opterecuje internet providere i posljedica koje ce imati na genericku proizvodnju lijekova.
Samo potpisivanje ne znaci da ACTA odmah stupa na snagu. Europski parlament mora je prije toga potvrditi, o cemu ce glasati tijekom ljeta. Europski parlamentarci tako ce bar dobiti priliku za raspravu i veto - administracija americkog predsjednika Baracka Obame tvrdi da o njemu ne treba glasati jer je rijec o "izvršnom sporazumu".