Europska unija suocena je s najvecim izazovima u svojoj povijesti ali oni se mogu prevladati daljnjom integracijom i kombinacijom discipline i solidarnosti, izjavio je u u srijedu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
"Suoceni smo s financijskom, gospodarskom i socijalnom krizom, ali i s krizom povjerenja kakvu nismo imali nekoliko desetljeca", rekao je Barroso na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u govoru o stanju Unije. Govor o stanju Unije Barroso je prvi put održao prošle godine, po uzoru na govore americkih predsjednika o stanju nacije.
Barroso je rekao da je europsko gospodarstvo izgubilo na konkurentnosti te da su neke zemlje clanice živjele iznad svojih mogucnosti. Dodao je da treba odbaciti iluzije da je moguce imati zajednicku valutu i jedinstveno tržište bez daljnje integracije. Predsjednik Komisije smatra da se EU nalazi na povijesnoj prekretnici i da ce se bez daljnjih integracija suociti s fragmentacijom.
Uniji prijeti opasnost fragmentacije jer populisti i nacionalisti koriste krize kako bi doveli u pitanje njezina najveca postignuca, smatra Barroso. "Stanje je teško, ali postoji rješenje", istaknuo je Barroso, dodajuci da je za to potrebno politicko vodstvo.
Barroso smatra da se dužnicka kriza može prevladati kombinacijom stabilnosti, odnosno proracunskom disciplinom i sredivanjem javnih financija, na cemu najviše inzistira Njemacka, te mjerama koje osiguravaju gospodarski rast što traže zemlje koje se nalaze u poteškocama. "Nama trebaju i stabilnost i rast. A treba nam i solidarnost i odgovornost", rekao je.
Barroso je rekao da ne dolazi u obzir izbacivanje ili izlazak Grcke iz eurozone, što se u posljednje vrijeme ucestalo spominje, dodajuci da Grcka mora ispuniti obveze koje je preuzela - dovesti deficit u prihvatljive okvire - a da ce joj njezini europski partneri pružati potporu sve dok se ne bude mogla normalno financirati na financijskim tržištima.
Barroso je najavio da ce Komisija za nekoliko tjedana predstaviti prijedloge za uvodenje euro-obveznica, što omogucuje jeftino zaduživanje slabijih zemalja clanica jer iza njih stoje gospodarski jace zemlje. Uvodenju euro-obveznica najviše se protivi Njemacka, bojeci se da bi to još više moglo potaknuti neodgovorno zaduživanje nekih zemalja clanica.
Stoga je Barroso istaknuo da te obveznice moraju biti osmišljene tako da se nagraduju oni koji poštuju pravila, a da nisu prihvatljive za one koji se ne drže zajednicki dogovorenih pravila.
Barroso je u svom govoru vodio racuna o kritikama koje su posljednjih dana stizale od europskih zastupnika, da je Komisija izgubila inicijativu u naporima za rješavanje financijske i dužnicke krize i da ju je prepustila zemljama clanicama. Cak se spominjala ideja da se predloži izglasavanje nepovjerenja Barrosu.
On je u svom govoru odbacio prijedlog da ekonomsku vladu eurozone cine celnici zemalja clanica, što su ljetos predložili francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemacka kancelarka Angela Merkel. On se zauzeo za federalisticki pristup u kojem glavnu rijec imaju nadnacionalne institucije EU-a, a ne za pristup u kojima glavnu rijec vode zemlje clanice i koji podrazumijeva da se odlucuje jednoglasno. "Nije dobro da najsporiji odreduje ritam svih ostalih. Ako jedna država ne želi cvršce integracije, onda nema pravo blokirati druge koji to žele", rekao je.
"Europska komisija je ekonomska vlada Unije i stoga nam ne trebaju nove institucije. Sada nam više nego ikad treba neovisna Komisija. Vlade ne mogu to riješiti, to se ne može riješiti dogovorom izmedu vlada zemalja clanica", rekao je Barroso.
Barroso je u svom govoru spomenuo i ulazak Hrvatske u Europsku uniju, koja ce "uskoro brojati 28 clanica". (Hina)