Banke su ovaj tjedan pozdravile vijest da Europska unija planira uvesti blaža pravila o bankarskom trgovanju od SAD-a, no to znači da će globalna pravila vjerojatno ostati nedosljedna unatoč obećanjima da će biti usklađena, piše Reuters.
Na vrhuncu financijske krize 2009. svjetski čelnici obećali su na summitu G20 da će koordinirati donošenje novih propisa. No, pojedine države od tada su krenule različitim putevima, od ograničavanja bankarskih bonusa do strožih kapitalnih zahtjeva.
Banke upozoravaju da im zbog toga jako rastu troškovi te da bi im zaobilaženje propisa moglo biti čak i lakše. Morgan Stanley procjenjuje da razlike u novim propisima najveće svjetske banke stoje 15 milijardi američkih dolara na godinu.
Najnoviji primjer nacrt je prijedloga zakona o strukturi banaka koji priprema europski povjerenik zadužen za financijske usluge Michel Barnier, a koji je ovaj tjedan procurio u javnost.
Načelo razdvajanja komercijalnog od investicijskog bankarstva, poznato u Sjedinjenim Državama kao Volckerovo pravilo, po bivšem guverneru američke središnje banke, trebalo bi zaštititi financijski sustav od trgovanja kojim je, primjerice, investitor zvan "Londonski kit" J. P. Morganu 2012. nanio gubitak od šest milijardi američkih dolara.
Američka verzija zakona, finalizirana prošli mjesec, široko definira tzv. vlasničko trgovanje u kojem banke vlastitim novcem kupuju vrijednosne papire na tržištu, prisiljavajući ih da razdvoje takve riskantne djelatnosti od komercijalnih. Europski planovi predviđaju daleko užu definiciju, što bi regulatorima i bankama moglo dati više prostora.
Po pisanju Financial Timesa, takvo razdvajanje bankarskih djelatnosti ne bi bilo obvezno i bilo bi jeftinije i manje restriktivno nego što se prvotno očekivalo, a nacionalnim regulatorima dala bi se široka diskrecija u provedbi reformi.
Zakonski prijedlog, koji bi Europska komisija trebala objaviti potkraj siječnja ili u veljači, time uvelike odstupa od preporuka Liikanenova izvješća iz listopada 2012. o reformi poslovanja banaka.
Izvješće koje je pripremio bivši guverner finske središnje banke Erkki Liikanen bilo je sporno jer je predložilo obvezno razdvajanje vlasničkog trgovanja i drugih riskantnih oblika trgovanja, čemu su se usprotivile Francuska i Njemačka kao i većina velikih europskih banaka.
Barnierov prijedlog predviđa zabranu vlasničkog trgovanja za 30-ak najvećih, sistemski važnih banaka u Europi od 2018. te razdvajanje nekih banaka od 2020. No, regulatori će moći odlučiti treba li razdvajanje biti obvezno, a predviđaju se i iznimke za odgovarajuće nacionalne reforme.
Nova pravila neće se prema tome odnositi na tisuće malih banaka u EU-u. Ne dira se ni u trgovanje državnim dugovima, a regulatori će moći zaštititi velike kooperativne i štedne banke kao što su francuski Credit Agricole i BPCE grupa te njemački DeKa i DZ Bank.
Europska komisija informaciju nije željela potvrditi. "Ne postoji nikakav formalni prijedlog Europske komisije u ovoj fazi. Tekst o kojem je riječ tek je nacrt, koji može biti bitno promijenjen, i nema političku potporu Komisije", priopćila je Komisija. (Hina)