Dužnosnici eurozone umanjili su važnost reformskog plana koji je nova grčka vlada u petak predala svojim vjerovnicima ne bi li osigurala nastavak financiranja, inzistirajući na provedbi reformi, a grčki ministar financija spomenuo je čak mogućnost održavanja referenduma ili prijevremenih izbora ako plan ne bude prihvaćen.
Govoreći prije sastanka ministara financija eurozone u Bruxellesu u ponedjeljak, predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem rekao je da su koraci navedeni u pismu grčkog ministra financija Janisa Varufakisa "ozbiljni", ali i da je plan "daleko od kompletnog".
"To je proces koji će jednostavno potrajati", rekao je, dodajući da će biti jako teško dovršiti grčki reformski program do lipnja do kada je produljen međunarodni program pomoći. Dijsselbloem je u pisanom odgovoru Varufakisu poručio da će vjerovnici grčke planove morati detaljno razmotriti. Grčki vjerovnici su vlade eurozone i MMF. U pregovorima s Atenom zastupaju ih tri institucije zvane "trojka" - Europska komisija, Europska središnja banka i MMF. "Prijedlozi opisani u vašem pismu morat će biti raspravljeni s institucijama", odgovorio je Dijsselbloem. Grčka vlada želi zamijeniti neke mjere za konsolidaciju proračuna dogovorene s prethodnom vladom drukčijim reformama. Dužnosnici eurozone smatraju da bi to bilo prihvatljivo samo kada bi konačni rezultat u proračunskom smislu bio jednak. Grčka traži da se pregovori s institucijama vode u Bruxellesu, jer su posjeti predstavnika "trojke" Ateni zadnjih pet godina u očima grčke javnosti bili doživljavani kao zadiranje u njezinu suverenost. Čak i sam termin "trojka" postao je tabu za Grke pa se sada govori o "institucijama". "Dogovorili smo da se razgovori sa zajedničkim institucijama vode u Bruxellesu", potvrdio je Dijsselbloem u odgovoru. "Tehničke pripreme provodit će se u Ateni." Nužna provedba reformi, planovi nisu dovoljni Potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro Valdis Dombrovskis poručio je u nedjelju Grčkoj da mora provesti reforme želi li uvjeriti eurozonu da je nastavi financirati, upozorivši da samo pismo nije dovoljno. "Jedno pismo više ili manje neće puno toga promijeniti", rekao je Dombrovskis za Frankfurter Allgemeine Zeitung, istaknuvši da Grčka mora prvo postići dogovor o reformama kod kuće, usvojiti ih u parlamentu i potom provesti. Krediti će joj moći biti isplaćeni samo ako ispuni te uvjete, poručio je.
"Vlada u Ateni očito drukčije shvaća problem od nas", rekao je. "Moramo uporno ponavljati: da bi program bio uspješno završen, vlada mora ispuniti uvjete", rekao je. Dombrovskis je kazao također kako ne očekuje nikakvu odluku o Grčkoj na sastanku eurozone u ponedjeljak. Ne prihvate li europski partneri grčke planove, Varufakis je u intervjuu za Corriere della Sera u nedjelju kazao da bi grčka vlada mogla raspisati referendum ili prijevremene izbore. Ministarstvo financija poslije je pojasnilo da je on odgovorio na hipotetsko pitanje i da bi se mogući referendum "očito odnosio na sadržaj reformi i fiskalne politike", a ne na članstvo u eurozoni. Grčka u eurozoni ili izvan nje Istaknuti njemački konzervativni političar rekao je u ponedjeljak da bi Grčkoj bilo bolje izvan eurozone, sugerirajući da i njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble privatno dijeli to stajalište. "Izlaskom iz eurozone, kako je sugerirao ministar financija Schaeuble, zemlja bi mogla ponovno postati konkurentna sa stajališta valute s novom drahmom", rekao je bivši ministar prometa Peter Ramsauer, član bavarskog CSU-a, za Bild. Merkel i Schaeuble javno tvrde da žele da Grčka ostane u eurozoni. No Ramsauer smatra da bi privremeni "Grexit" bila "velika prilika" za zemlju da osnaži svoje gospodarstvo i državnu upravu kako bi se mogla vratiti u eurozonu u boljoj poziciji. Odgovarajući na pitanje isključuje li "Grexit", njemačka kancelarka Angela Merkel dala je na konferenciji za novinare u Tokiju u ponedjeljak oprezan odgovor.
"Puno sam puta rekla i mogu ponovno ovdje da je naš politički cilj da Grčka ostane u eurozoni. Na tome radimo već godinama", kazala je. "Ali isto je tako istina da ova priča ima dva lica - s jedne strane solidarnost europskih partnera, a s druge spremnost na provedbu reformi i drugih obećanja kod kuće. S tim u vezi, pred nama je očito jako težak put." Ispitivanje javnog mnijenja objavljeno u ponedjeljak pokazalo je da velika većina Grka želi da Atena postigne kompromis s međunarodnim vjerovnicima kako ne bi morala napustiti euro. Grčka vlada trebala bi, po mišljenju 69,9 posto Grka, postići "častan kompromis" za rješenje krize. Po ispitivanju Marca za list Efimerida Ton Syntakton, samo 27,4 posto ispitanika protivi se kompromisu, pa makar to značilo i izlazak iz eurozone. Dogovor o reformama s eurozonom Grčka bi trebala postići do kraja travnja kako bi dobila preostalih 7 milijarda eura kredita. Prostora nema puno jer bi već ovog mjeseca mogla ostati bez novca budući da se ne može financirati na tržištima, međunarodni su joj krediti zamrznuti, a porezni prihodi u padu. (Hina)