Europska komisija odobrila je nedavno Danskoj cak 7,5 milijuna eura pomoci da bi radnike koji su zbog krize u brodogradevnoj industriji ostali bez posla prekvalificirala i omogucila im povratak na tržište rada. Više od tisucu radnika otpušteno je kao višak iz 45 tvrtki koje su proizvodile strojeve i opremu za brodogradevni sektor.
Pomoc Danskoj odobrena je iz europskog fonda za ublažavanje posljedica globalizacije iz kojeg je dosad raznim zemljama clanicama dodijeljeno cak 373,6 milijuna eura. Na novac iz tog fonda Hrvatska može racunati kada postane clanica Unije, no kao zemlji kandidatkinji na raspolaganju joj stoje europska sredstva kojima ce, po svemu sudeci, ublažiti socijalne posljedice restrukturiranja pojedinih sektora, posebno brodogradnje.
Jedan od prioriteta u sklopu europskog fonda IPA, koji Hrvatska koristi, jest i poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo ukljucivanje u tržište rada pri cemu su ciljne skupine, izmedu ostalog, osobe koje ne posjeduju vještine za kojima postoji potražnja i osobe koje rade u industrijskim granama koje gube na važnosti ili koje treba restrukturirati.
Ocito je da se u institucijama zaduženim za europske fondove vec pocelo razmišljati kako uz pomoc besplatnog europskog novca ublažiti moguce posljedice restrukturiranja brodogradnje.
Da se o toj mogucnosti vec razgovaralo, potvrdio nam je i Ozren Matijaševic, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS).
"Jasno je da su fondovi moguci izlaz u nekim konkretnim slucajevima i u slucaju otpuštanja viška u brodogradilištima, ako do tog viška, iz bilo kojeg razloga, dode. Europski fond je jedna od realnih mogucnosti", istaknuo je.
Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska bi konkretne projekte koji bi bili usmjereni k prekvalifikaciji radnika iz sektora koji se restrukturiraju, a posebno brodogradnje, mogla razraditi vrlo skoro, pa je moguce da ce projekt zaživjeti vec sljedece godine.