EU: Neslaganje o intervenciji u Libiji

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Ministri vanjskih poslova zemalja clanica Europske unije usuglasili su se u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu oko sankcija protiv režima libijskog vode Moamera Gadafija ali zato medu clanicama postoji veliko neslaganje o prirodi vojne intervencije koju predvodi medunarodna koalicija u Libiji.

Ministri su proširili popis osoba iz Libije kojima se ne dopušta ulazak u EU i zamrzava imovina te donijeli slicne mjere protiv ljudi iz okruženja bivšeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka. "Vijece je danas odlucilo proširiti restriktivne mjere, zabranu putovanja za još jedanaest osoba i zamrzavanje imovine za još devet libijskih tijela", objavili su u priopcenju ministri vanjskih poslova.

Takoder je donesena odluka o zamrzavanju svih sredstava osobama koje su identificirane da su zlorabile egipatske državne fondove. Odluka se odnosi na 19 osoba, medu njima i na bivšeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka.

Medunarodna koalicija predvodena Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Francuskom pokrenula je u subotu vojnu intervenciju u Libiji nakon što je Vijece sigurnosti UN-a izglasalo rezoluciju 1973. U toj koaliciji od europskih zemalja uz Britaniju i Francusku sudjeluju Belgija, Danska, Italija, Grcka, Nizozemska i Španjolska.

Medu zemljama clanica nema suglasnosti oko tumacenje rezolucije 1973, koju je Vijece sigurnosti prihvatilo prošli cetvrtak. Tom se rezolucijom odobrava uspostava zone zabrane leta i "sve nužne mjere" za zaštitu libijskih civila.

Rezolucijom se odobravaju prakticno sve mjere osim kopnene intervencije, kako bi se zaustavili napadi koji mogu rezultirati civilnim žrtvama. Takoder se namece embargo na oružje i zamrzava imovina libijskih celnika. Medutim, medu clanicama EU-a nema suglasnosti o tome što je cilj rezolucije - je li to zaštita civila, zadržavanje statusa quo ili uklanjanje Gadafija.

Dio zemalja clanica EU-a traži da NATO preuzme vodstvo u vojnoj intervenciji u Libiji, ali tome se protivi Francuska koja istice da bi se tako arapske zemlje mogle okrenuti protiv Zapada. Njemacka dijeli francusko mišljenje da NATO ne treba biti u prvom planu, ali se razilazi s Parizom oko potrebe za vojnom operacijom u Libiji. Njemacki ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle ponovio je u ponedjeljak u Bruxellesu da njegova zemlja nece sudjelovati u vojnoj operaciji, smatrajuci da je "rizicna".

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini je rekao da medunarodna koalicija ne bi trebala voditi rat protiv Libije. "To ne bi trebao biti rat protiv Libije, nego striktna primjena rezolucije Vijeca sigurnosti UN-a. Italija je pristala sudjelovati u medunarodnoj koaliciji kako bi se uveo prekid vatre, obustavilo nasilje i zaštitili civili", rekao je Frattini.

Rezoluciju Vijeca sigurnosti UN-a o Libiji komentirao je i ruski premijer Vladimir Putin. "Rezolucija Vijeca sigurnosti je manjkava; ona omogucuje sve i podsjeca na srednjovjekovni poziv na križarski rat", rekao je Putin. "Ona ucinkovito omogucuje intervenciju u jednoj suverenoj državi". Deset od 15 clanica Vijeca sigurnosti glasovalo je za rezoluciju, dok su suzdržane bile Rusija, Kina, Njemacka, Indija i Brazil.

U meduvremenu je šef ruske diplomacije Sergej Lavrov izjavio da u ovome trenutku nitko ne može predvidjeti posljedice situacije u Libiji te da je za Rusiju neprihvatljiva primjena vojne sile protiv civila. "Nadamo se da ce posljedice biti minimalne i da nece dovesti do podrivanja teritorijalne cjelovitosti Libije, a u buducnosti i regije", kazao je. (Hina/AFP)

NATO želi razriješiti neslaganja
I veleposlanici Sjevernoatlantskog saveza sastali su se u ponedjeljak kako bi riješili nesuglasice o mogucem sudjelovanju Saveza u operaciji protiv Gadafija. Nakon višetjedna vijecanja veleposlanici su u nedjelju odobrili plan operacije kojom ce NATO pomoci uvodenje UN-ova embarga na oružje, ali još se nisu dogovorili o primjeni toga plana niti o finalizaciji planova koji govore o ulozi NATO-a u zoni zabrane leta.
Francuska, koja je prva izvela zracne udare, bori se protiv NATO-ova sudjelovanja, a Turska se protivi bilo kakvoj intervenciji u Libiji.
Diplomati kažu da je Francuska protiv NATO-ova sudjelovanja zato što je u arapskome svijetu NATO-ov ugled narušen ratom u Afganistanu i zato što se NATO doživljava kao silu kojom dominiraju Sjedinjene Države.


Podijeli: Facebook Twiter