Iako ćemo za desetak dana znati tko su prvi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, doživljaj recentne predizborne kampanje vrlo je slab. Uz uobičajene predizborne emisije na javnoj televiziji, siromašne propagandne spotove i rijetke jumbo plakate, stranke svoje kandidate "nude" znatno slabije nego proteklih izbora.
Stavlja li to europske izbore u nevažnije političke događaje - ili stranke samo čuvaju novac za njima važnije lokalne izbore koji će se održati mjesec dana kasnije - vidjet će se naknadno.
Politički analitičari složni su u tvrdnji da se radi o kampanji "niskog intenziteta", u kojoj velike stranke žele sa što manje muke uzeti što više mandata.
- Nije tajna da je novca za kampanju manje. Recesija je, nova su pravila financiranja, a i boje se Mladena Bajića, napominje sociolog dr. Slaven Letica i dodaje: "Kampanja je vrlo kratka i nema smisla ulagati u nju mnogo novca i energije. Ankete pokazuju da to ide naruku velikim strankama".
Dr. Anđelko Milardović, voditelj Centra za politološka istraživanja, kaže: "Niti netko tko nam dođe u goste, a ni mi koji tu živimo, ne primjećujemo da se nešto događa. Da nisu objavili, ne bismo ni znali da su izbori. U medijskom društvu prezentacija je važna, a izbori za Europski parlament postavljeni su bezdogađajno i bez istaknutih tema. Trebali bismo znati da je jedna od prvih lekcija političkog marketinga definiranje tema kampanje. A mi od toga nismo do sada čuli ni riječi".
Jedina zanimljivost koja se u javnosti čula o poslovima i dužnostima europskih zastupnika visina je njihove plaće od oko osam tisuća eura. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović višekratno je izjavio da će njegova stranka svojim zastupnicima smanjiti plaće, dok se u HDZ-u o tome nisu izjašnjavali. O poslovima koje će obavljati u Europskom parlamentu ni sami kandidati ne govore, pa se stječe dojam da dio njih ne za koji posao se natječe.
U političkim kuloarima sve su glasnije tvrdnje da će izlaznost na ove izbore biti niska te da to potvrđuju i istraživanja što ih naručuju same stranke. Smatra se da bi donji prag izlaznosti mogao biti tek 25 posto, što bi bilo najmanje u povijesti hrvatskog parlamentarizma.
Ostanu li birači kod kuće, stvorit će se povoljna situacija za zajedničku listu SDP-HNS-HSU, kao i za listu HDZ-HSP Dr. A. Starčević-BUZ. (D. GRAKALIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU