Čak 25 kandidacijskih lista u Hrvatskoj za samo 11 mjesta u Europskom parlamentu kazuje da već teoretski većina njih neće ni pod razno ostvariti početnu ambiciju i mandat u najvišem predstavničkom tijelu Europske unije.
Doduše, nekima od njih je to i sada jasno, oni su se kandidirali samo da pokažu da postoje, odnosno da u ovo vrijeme izborne promidžbe besplatno iskoriste medijski prostor s obzirom da izborni zakon svim listama omogućava da pod jednakim uvjetima iznose svoje stavove, a to su im pravo dužna omogućiti sva sredstva javnog priopćavanja.
Što se pak konačnog ishoda tiče, nezahvalno je prognozirati, ali prema najnovijim podacima Crobarometra HDZ-ova bi koalicija dobila čak 30 posto potpore onih birača koji će u nedjelju sigurno izaći na izbore, vladajuća Kukuriku koalicija 24,7 posto, Holyčin ORaH 8,7, Lesarovi Laburisti 6,7 te široki osmostranački Savez za Hrvatsku s Kujundžićem na čelu 5,9 posto. Ostalih 20 lista ne bi prešlo petpostotni izborni prag pa ne bi ni ušlo u konkurenciju za raspodjelu mandata.
Kad bi se baš brojke iz ove ankete ostvarile i u biračkim kutijama 25. svibnja, ne bi svi takmaci koji prelaze 5-postotni izborni prag dobili mjesto u EU parlamentu. Konkretno, HDZ-ova bi koalicija dobila pet mandata, SDP-ova koalicija četiri, a ORaH i Laburisti po jedan. Unatoč nemalih 5,9 posto glasova, po D'Hondtovoj metodi preračunavanja za dlaku bi parlamentarna fotelja izmakla Savezu za Hrvatsku.
Ponavljam, pod uvjetom da brojke budu baš ovakve, što se vjerojatno neće dogoditi s obzirom na to da u ovakvim istraživanjima postoji tzv. statistička greška. Usput budi rečeno, teoretski je moguće, u nekom hipotetskom rasporedu glasova, da ni osam posto glasova, preračunavajući ih po D'Hondtu u mandate, ne dovoljno za barem jedan mandat.
Ostanemo li još malo u sferi "što bi bilo kad bi bilo", izvjesno je da bi, po aktualnim pokazateljima javnog mišljenja, put Strassbourga i Bruxellesa opet mogao otići jedan Istrijan. Ovaj put IDS-ovac Ivan Nino Jakovčić, kojem četvrto mjesto na Kukuriku listi daje velike šanse, tim veće što je prvi s liste, SDP-ov Neven Mimica najavio da ostaje u Europskoj komisiji, a ta je funkcija nespojiva s onom EU parlamentarca.
Ipak, Jakovčića bi teoretski mogli preskočiti oni s donjeg dijela te liste, pod uvjetom da dobiju dovoljno preferiranih glasova. Za tako što moraju ih pojedinačno imati najmanje 10 posto od glasova koje dobiva lista, pa bi po tom kriteriju ostvarili prednost u dobivanju parlamentarnog mandata.
Ova novina, koju smo u Hrvatskoj prvi put isprobali na lanjskim izborima za EU parlament, omogućuje biraču dijelom personalizirano glasanje jer može na listi za koju glasa dati prednost svojem favoritu neovisno o tome gdje se na njoj nalazi. Zato i zadnji na listi može biti prvi za raspodjelu mandata. (G. PRODAN)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.