"Od IPA-e do strukturnih fondova - sve vece mogucnosti za Istru" naziv je prezentacije koja je u sklopu Europskog tjedna u Istri održana na pulskom sveucilištu. O konkretnim pripremama za korištenje strukturnih fondova, koji ce Hrvatskoj biti na raspolaganju nakon ulaska u Europsku uniju, govorile su strucne suradnice pri Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju EU-fondova Ana Beban i Vlatka Marcan.
Naglasile su da je pravovremena priprema, kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini, iznimno važna buduci da ce Hrvatska za dvogodišnje razdoblje na raspolaganju imati i do 2,2 milijarde eura, što je znatno veci iznos od onoga što zemlja dosad dobiva kroz pretpristupne fondove.
Beban je upozorila da se s obzirom na dosadašnja iskustva ipak može ocekivati da Hrvatska nece uspjeti potrošiti niti polovicu tih sredstava, no da treba biti optimistican.
Po njenim rijecima, europska sredstva mogu iznositi do cetiri posto nacionalnog BDP-a, dok korisnici projekata unaprijed trebaju osigurati sredstva te ce im ona biti vracena nakon što nadležne EU- institucije dobiju konkretan uvid u troškove.
Ocekuje se da ce i po tom pitanju biti odredenih problema jer zbog slabih fiskalnih kapaciteta korisnici nece moci pribaviti sredstva za velike projekte, no u suradnji s bankama razmatra se mogucnost uvodenja povoljnijih kamatnih stopa kako bi se projekti mogli uspješno realizirati.
Naglasila je da Hrvatska ima obvezu uvodenja kompjutorizirane baze projekata iz koje ce se jasno vidjeti ugovorena i isplacena sredstva te koliko je konkretno kubika vode procišceno ili koliko je kilometara autoceste izgradeno.
Beban je pojasnila da EU za siromašnije clanice daje odredene ustupke, kao što su veca razina financiranja, koja se odnosi cak i na stambeni fond, ili pak besplatna tehnicka pomoc pri izradi projektnih prijedloga.
Vlatka Marcan je istaknula da je priprema projektne dokumentacije složena te da je problem što osposobljen kadar nakon nekog vremena odlazi te se u nadležnim institucijama zapošljavaju nove osobe koje moraju uciti otpocetka.
- Kroz Fond za regionalni razvoj bit ce moguce financirati izgradnju bolnica, škola, turistickih objekata ili domova za nezbrinutu djecu. Cinjenica je da Europi prioritet predstavljaju obrazovanje i inovacije, novo zapošljavanje, doškolovanje, modernizacija socijalne zaštite te jaca suradnja medu gradovima i regijama, naglasila je Marcan.
Po njenim rijecima, sredstva iz strukturnih fondova moci ce se koristiti kroz operativne programe namijenjene za razvoj prometne infrastrukture, zaštite okoliša, regionalne konkurentnosti, razvoj ljudskih resursa te kroz program razvoja upravnih kapaciteta.
Nakon što Hrvatska postane clanica Unije otvaraju se sasvim nova sredstva za financiranje projekata zaštite zraka i razvoja energetike, dok je dosad europski novac odlazio iskljucivo za zbrinjavanje otpada ili na projekte upravljanja vodama.
Takoder, osim razvoja željeznickog prometa, otvorit ce se financijski kapaciteti za financiranje cestovnog i zracnog prometa, a konacno ce biti dostupna i direktna ulaganja u poduzetništvo.