Hrvatska je za promidžbu i informiranje o Europskoj uniji u proteklih sedam godina, od 2006. do 2012. godine, namijenila 7,91 kunu po stanovniku, odnosno 33.957.330 kuna. Za ovu godinu namijenila je 4,82 milijuna kuna, od kojih je 3,6 milijuna vec potrošeno na referendum o pristupanju. Dakle, u proracunu Ministarstva vanjskih i europskih poslova ostalo je tek 1,22 milijuna kuna ne bi li se državljane i državljanke Hrvatske informiralo o Uniji ciji ce clanovi biti 1. srpnja 2013. godine.
Istodobno, Delegacija EU-a kroz program IPA INFO traži partnere iz civilnog društva koji bi informirali gradane o EU-u, a na raspolaganju za to ima pola milijuna eura, odnosno 3.775.000 kuna bespovratnih sredstava. Drugacije kazano, iz EU-fondova ce se do konca ove godine za informiranje gradana Hrvatske o Uniji izdvojiti 88 lipa po stanovniku, dok ce iz državnog proracuna taj trošak iznositi 28 lipa po stanovniku.
Nova Uredba
Tocnosti radi, što se tice MVEP-a, novom Uredbom o unutarnjem ustrojstvu poslovi informiranja, pa tako i komunikacijska strategija, u nadležnosti su Samostalne službe za odnose s javnošcu i informiranje, dok je obrazovanje preusmjereno na Diplomatsku akademiju kojoj su, kao dijelu Ministarstva koje je zaduženo za obrazovanje, stipendije i strucno usavršavanje, povecana sredstva za navedene aktivnosti.
U razdoblju od 2006. do 2012. godine država je najviše novca utrošila za informativnu i referendumsku kampanju koja je vodena 2011. i 2012. godine. Ukupno je potrošeno 10,83 milijuna kuna, odnosno 2,52 kune po stanovniku. Informativna kampanja 2011. godine koštala je 7,19 milijuna kuna, dakle 1,67 kuna po stanovniku, a valja istaknuti da su oglasi (ne racunajuci televizijske i radijske spotove) i brošure koštali pet lipa po stanovniku (229.000 kuna). Referendumska je kampanja koštala MVEP 3,6 milijuna iliti 85 lipa po stanovniku. Za te je dvije kampanje, prema podacima Ministarstva, u dvije godine utrošeno 0,01 posto državnog proracuna iz 2011. godine.
Nastaviti edukaciju
Dragan Zelic, izvršni direktor GONG-a, nevladine organizacije koja je uoci referenduma upozoravala da gradani Hrvatske nisu dovoljno informirani o tome što pristupanje Hrvatske EU-u zapravo znaci, podsjetio je da je cijeli pregovaracki proces bio zatvoren, što je bilo loše u smislu informiranja gradana o Uniji. Ustvrdio je da je zadaca Vlade da informira i da objektivne informacije o EU-u, a kljucno je to što prica ne završava referendumom.
- I nakon referenduma mora se nastaviti edukacija i informiranje gradana o EU-u. Mi cemo živjeti u toj Uniji i morat cemo znati sve njene prednosti i mane, a Vlada ce trebati uložiti dodatne napore i osigurati sredstva da se gradane informira, navodi Zelic. (Irena FRLAN, Tihomir PONOŠ)