Oporavku gospodarstva u EU zaprijetilo je prekomjerno padanje cijena, jer se prosječna inflacija u EU snizila na 0,7 posto na godišnjoj razini. Zbog toga je Europska središnja banka (ECB), koja je godišnju inflaciju naciljala na dva posto, prošlog tjedna svoju referentnu kamatnu stopu od 0,5 posto iznenada spustila na 0,25 posto, kako bi neizravno spriječila pad gospodarske aktivnosti.
- Eurozona je izložena rizicima produženog razdoblja niske inflacije, rekao je guverner ECB-a Mario Draghi, upozorivši da je središnja banka stoga spremna na dodatno spuštanje kamatne stope, makar ona postala i negativna. Naime, inflacija u EU naglo je počela padati od proljeća, pri čemu je u Grčkoj i Bugarskoj već postala negativna, pretvorivši se u deflaciju.
Cijene padaju brže nego što se čini, jer su mnoge države povećale PDV ili trošarine, poput Hrvatske, i time poskupile proizvode i usluge. Ako se od sadašnje niske inflacije odbije rast tih poreza, kažu ekonomski analitičari, gotovo svaka druga država u EU već se nalazi na rubu deflacije. Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu su bile 1,1 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu, što znači da je inflacija najniža u tri godine.
Na potez ECB-a pozitivno su reagirale burze u Europi i Hrvatskoj, makar privremeno. Istodobno su pale i kamate na dug Italiji, Španjolskoj i drugim prezaduženim zemljama, što im olakšava politiku smanjenja proračunskih manjkova. Vrijednost eura prema dolaru pala je najmanje za jedan posto, a oslabio je prema funti i japanskom jenu, što pozitivno utječe na konkurentnost europskog gospodarstva u svijetu.
Poduzeća u eurozoni žale se da je euro u posljednja tri mjeseca skočio 8 posto prema dolaru, a tijekom godine dana oko 30 posto prema jenu, pa američka i japanska poduzeća lakše dolaze do kupaca. (B. PODGORNIK/Novi list)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.