Približavanje referenduma na kojem ce gradani odgovarati na pitanje jesu li za ulazak Hrvatske u EU pokazuje da na javnoj sceni, ipak, postoje i protivnici tog projekta.
Sudeci po medijima, znatno ih je manje od otvorenih zagovornika pristupa Hrvatske Uniji, ali koliki je njihov utjecaj na gradane koji namjeravaju izaci na birališta, vidjet ce se tek 22. sijecnja, kada se prebroje referendumski listici.
U raspravi za i protiv EU-a cuju se razni, pa i proturjecni argumenti. Primjerice, književnik Igor Mandic izjavio je da bi bolje bilo stvoriti novu Jugoslaviju nego uci u Uniju, dok pripadnici desne izvanparlamentarne politicke scene plaše da je baš ulazak u EU prikljucenje novoj južnoslavenskoj državi.
Nerijetki intelektualci bune se zbog kratkog roka za raspravu o prednostima i manama projekta EU, a sve je više prosvjeda i "obicnih" gradana. Najoriginalniji prosvjed izrekli su Rabljani, koji su kajacima u moru ispisali da nece u EU. Kako se dan referenduma bude približavao, tako ce, vjerojatno, i broj manje-više originalnih poruka za i protiv pristupa Uniji rasti.
Bijeg iz balkanskog lonca
Politicki i ekonomski analiticari s kojima smo razgovarali slažu se s tvrdnjom da je odluka na referendumu dalekosežna i važna, ali dvoje o tome koliko je dobra i korisna za Hrvatsku. Isticu, takoder, da više ne može biti govora o ekonomskim koristima ulaska u Uniju.
- Osnovni argument za ulazak u EU je stvar prospektivne artikulacije - hoce li se Hrvatska europeizirati ili ce se opet balkanizirati. To je najcvršci argument, ako nisi u Europi, onda si u balkanskom loncu koji vrije na Kosovu, u BiH i drugdje. Svi drugi argumenti su nebitni, kaže dr. Slaven Letica, sociolog i bivši saborski zastupnik.
Lider mlade euroskepticne elite sa zagrebackog sveucilišta lingvist dr. Mate Kapovic istice: "S obzirom na to da nema više ekonomskih argumenata u korist EU-a, poput dizanja jeftinijih kredita, kao glavni argument za mogu navesti slobodno kretanje ljudi i prelazak granica bez putovnice.
To je simbolicka prednost. Ona može biti korisna pojedincima jer mogu duže boraviti u europski zemljama, lakše se zapošljavati i slicno. Ali, pitanje je koliko je za društvo korisno da se visokoobrazovani strucnjaci odlaze zapošljavati u druge europske zemlje".
- Najprije trebamo odrediti svoje državne granice, a zatim se politicki konstituirati. Bez politickog konstrukta nema pravnog konstrukta - pa zatim u clanstvo EU-a uci kao subjekt civilizacije, a ne kao objekt, porucuje dr. Slavko Kulic s Ekonomskog instituta.
Politolog Davor Gjenero ne sumnja u to da je ulazak u Europsku uniju koristan projekt: "Hrvatska dobiva stabilnošcu, clanstvom u europskim fondovima i u elitnoj politickoj organizaciji. Ona dolazi u poziciju da pocne suodlucivati o procesima koji se na nju odnose".
Ipak, kriza eurozone i neizvjesna sudbina zajednicke valute, kao i nestabilnost dijela velikih zemalja clanica EU-a, dovode u sumnju ekonomske perspektive clanstva.
- Ekonomski gledano, sve je danas u pitanju. Možda za nekoliko godina nece biti, ali trenutno nema ekonomskih argumenata u korist EU-a. Pa vidite Slovacku, ona mora odvojiti tri milijarde eura za pomoc Grckoj u sljedecih nekoliko godina, napominje Letica.
- Hrvatsko tržište je visokoeurozirano i svi problemi eura ionako nas se ticu. Ništa ne znaci što clanstvo pocinje u vrijeme krize jer bi se ona odnosila na nas i da nismo clanovi Unije, oponira Gjenero.
S ove strane Schengena
Negativnu stranu ulaska u Uniju obrazložio je Kapovic: "Nedostaci su u slobodnom tržištu i ukidanju carina. Na velikom tržištu uvijek pobjeduje jaci i veci i iluzorno je ocekivati da hrvatske kompanije budu konkurentne europskim kompanijama. Zemlje koji promicu slobodno tržište najprije su se razvile uz protekcionizam i zatvorene granice, a granice otvaraju kad im koristi.
Negativni primjeri vidljivi su u poljoprivredi i drugim granama, gdje Hrvatska sasvim sigurno gubi. Hrvatska bi mogla biti preplavljena stranim poljoprivrednim proizvodima, kao što to vidimo u Madarskoj. U probleme ce doci i brodogradnja, koja prehranjuje velik broj ljudi, i koja u drugim zemljama ima subvencije".
- Ne treba zaboraviti ni ukidanje nulte stope PDV-a kad se ude u EU, cime ce poskupjeti hrana i lijekovi. Ulaskom u schengenski sustav problem ce biti roba koju sada bez carine izvozimo u zemlje regije, BiH i Srbiju, dodaje Kapovic.
Politolog Gjenero drukcijeg je mišljenja: "Jedini faktor je tržište CETA-e - na drugim planovima nema nikakvih gubitaka. U Istri ce nešto izgubiti TDR, kada je rijec o njegovom core bussinesu jer gubi privilegirani položaj na tržištu zemalja CEFTA-e. Ali, i to se može drukcije dogovoriti s tim zemljama".
U domacim medijima rijetko se govori o problemu nedostatka demokracije u institucijama Europske unije, na što upozorava Kapovic: "Glavni politicki problem je nedostatak demokracije u EU-u jer je sve više odluka koje donosi Europska komisija. Ona je tijelo koje se ne bira izravno na izborima, nego na vrlo kompliciran nacin.
Ne treba imati iluzija da ce vlast koju izaberemo zastupati naš interes - ona ce i dalje raditi za jedan posto elite, baš kao što to rade sve vlasti u svijetu. Ali, sada domaci štrajkovi, od ?akovštine do Filozofskog fakulteta, utjecu na vlast, a ubuduce nece utjecati jer ce glavna vlast biti u Bruxellesu".
Cuvena izreka Stjepana Radica o tome kako ce Hrvati uci u Kraljevinu SHS kao guske u magli sve je popularnija medu euroskepticima, ali i u redovima intelektualaca, koji traže znatno dužu raspravu uoci referenduma no što je imamo.
- Guske u magli? Treba podsjetiti na to da je ta metafora upotrijebljena 1918., kada ni saborski zastupnici ni hrvatski narod nisu mogli transparentno odlucivati o pristupanju zajednickoj državi, odnosno o gubitku karaktera državnosti, objašnjava Gjenero i porucuje: "Danas su guske u magli oni koji se zalažu za neulazak u EU jer oni biraju neizvjesnost i nesigurnost balkanskih magli".
Ocito, rasprava o ulasku u EU i samom terminu referenduma pobudila je strasti i polemike. Ne može se reci da ih nismo ocekivali jer je ipak rijec o povijesnoj odluci koja ce obilježiti živote sljedecih generacija.