Nakon što je Vrhovni sud RH donio presudu kojom se stranim državljanima omogucava povrat imovine oduzete u nacionalizaciji, otvara se pitanje broja potencijalnih kandidata - stranaca cija se imovina nalazi u Istri. Od hrvatske samostalnosti strani su državljani podnijeli 4.211 zahtjeva za povratom oduzete imovine, a procjene pokazuju da bi za obeštecenje Hrvatska trebala isplatiti milijardu kuna.
Trenutno su hrvatska i talijanska diplomacija suglasne da se bilateralni odnosi moraju graditi poštivanjem stecenih ugovora što znaci da kad je kategorija tzv. optantske imovine u pitanju, ona je tim ugovorima i sporazumima riješena te ne može biti predmet povrata.
U sijecnju 2009., prilikom posjeta talijanskog ministra vanjskih poslova Franca Frattinija Zagrebu, taj stav je potvrden, no poznato je da talijanska strana ima problema s predstavnicima esulskih udruga koji se tome protive.
Dosje koji su esuli svojevremeno proslijedili Europskoj uniji sadrži zahtjev da se svi ugovori i sporazumi koje su potpisale Italija i tadašnja Jugoslavija proglase ništavnima jer su, stoji u tom dosjeu, "svi talijansko-jugoslavenski sporazumi koji su potpisani nakon Mirovnog ugovora iz 1947. godine povrijedili kljucnu odredbu tog ugovora koja je optantima jamcila pravo na zadržavanje privatnog vlasništva nad napuštenim nekretninama".
Esuli nadalje tvrde da je Rimskim ugovorom iz 1983. godine Italija pristala da joj Jugoslavija isplati naknadu od 110 milijuna dolara za napuštenu imovinu u bivšoj Zoni B Slobodnog teritorija Trsta. "S obzirom na to da novac nije isplacen, taj se ugovor mora proglasiti ništavnim", izjavio je svojevremeno predsjednik najvece udruge istarskih esula Unione degli istriani Massimiliano Lacota.
Teze esula vjerojatno nece proci, ali politickih pritisaka i dalje ima pa je diplomatska aktivnost po tom pitanju nužna. Ako je optantska imovina riješena naslijedenim bilateralnim ugovorima, ipak ostaje otvoreno pitanje dijela imovine koja nije tim ugovorima zahvacena. Saborski zastupnik Damir Kajin naglašava da pravo na povrat ima samo oko 3.000 osoba kojima je imovina nacionalizirana, nakon što su dobili tzv. otpis iz jugoslavenskog državljanstva. (Elio VELAN)
CIJELI TEKST CITAJTE U TSIKANOM IZDANJU