Najavljeno okupljanje pulskih esula, clanova udruge "Slobodna opcina Pula u egzilu", vodeci istarski politicari ne smatraju ni po cemu spornim. Esuli koji su 1947. godine napustili Pulu i Istru održat ce od 16. do 19. lipnja svoj godišnji skup u hotelu Riviera, na kojem ce sudjelovati, kako se ocekuje, dvjestotinjak uzvanika.
Posjetit ce i Mornaricko groblje, Zajednicu Talijana te Fažanu, Bale, Vodnjan i Brijune. Misu u katedrali predvodit ce bivši tršcanski biskup mons. Eugenio Ravignani, rodeni Puležan.
Iako su slicni skupovi esula još prije nekoliko godina smatrani kontroverznim i provokativnim, današnja politika na predstojece okupljanje u Puli gleda pozitivno. Istarski župan Ivan Jakovcic pozdravlja taj dogadaj. "Esuli se redovito okupljaju, i to nije nekakav poseban dogadaj. Ovoga puta se okupljaju u Puli i ja ih ovom izjavom želim pozdraviti. Siguran sam da ce oni, kao ljudi koji vole Pulu, dati svoj doprinos suvremenom razvoju grada", rekao je župan. Dodao je da je Hrvatska demokratska zemlja, koja ulazi u EU i da cemo sa svim narodima živjeti zajedno. Slicno razmišlja i pulski gradonacelnik Boris Miletic koji ne ocekuje nikakve probleme u vezi s okupljanjem clanova "Slobodne opcine Pula u egzilu".
- Nema niceg posebnog u skupu organizacije esula u Puli, objašnjava dr. Furio Radin, saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine. - Nedavno je skup održan u Vodnjanu, a redovito se održavaju u drugim gradovima. To je normalna i dobra stvar. Hrvatska napokon ulazi u Europu i prohodnost izmedu nas i Italije je dobrodošla. Radi se, napokon, o Puležanima cije su obitelji u našem gradu živjele stoljecima. Lijepo je da su poslije toliko godina našli snage vratiti se. Ne doživljavam taj skup kao politicki cin na kojem ce se naci nekoliko stotina ljudi. Lijepo je što ce se naci s nama koji smo ostali, i to se mora prihvatiti kao civilizacijski cin i susret onih koji su bili žrtve rata, smatra Radin.
Moraju poštivati hrvatske zakone
Predsjednik Saveza antifašistickih boraca Istre Tomislav Ravnic o skupu kaže: "Ako imaju dobre namjere, nemamo ništa protiv. Jedan broj esula je otišao zato što nije prihvatio novu vlast. Drugi je otišao iz ekonomskih razloga, dok su neki otišli jer su naše vlasti jasno dale do znanja da oni koji su naselili ovaj kraj, prema Mussolinijevoj odluci, moraju otici. Propaganda je bila jaka i esuli su odlazili, velik broj medu njima bili su pošteni i casni ljudi. Oni se i danas mogu vratiti, ali moraju poštovati naše, hrvatske zakone. Nemamo ništa protiv da se okupljaju, ali neka ne manifestiraju zlocudnom fašizmu koji je u ovom kraju dosta zla napravio.
Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik, takoder upozorava na povijesni kontekst: "Pulu nakon Drugog svjetskog rata napušta oko 30 tisuca stanovnika, Istru oko 140 tisuca, a hrvatske prostore oko 180 tisuca. Rijec je o ljudima koji su optirali i dobili otpis iz jugoslavenskog državljanstva ili su pobjegli. Jasno je da se tako mijenjao karakter ovih prostora. No, nakon 1947., odnosno nakon 1964., kada se Istra integrira u Hrvatsku i Sloveniju, taj karakter je nedvojben i nitko ga 2011. ne može mijenjati. Nema povratka na staro.
- Esuli slobodno mogu ici kamo žele, poštujuci zakone zemlje u koju dolaze. Tome ne treba davati politicke konotacije. Svake se godine gradonacelnik Rijeke sastaje s esulima pa zašto bi sada u Puli izazivali tenzije. Radi se o ljudima cije su obitelji živjeli ovdje i kojih se sada žele prisjetiti, porucuje Kajin.
Smatra da je legitimno danas razgovarati i o razlozima egzodusa Talijana iz Istre: "To su talijanska politika prema ovim prostorima, odnosno politika 'svi odlazimo, svi se vracamo'. Jedan od razloga je nacionalizacija, jer su mnogi ostali bez egzistencije, a nisu mogli preživjeti od poljoprivrede. Izuzetno je bitna i uloga Crkve u egzodusu, jer su svi biskupi, poput Radosija, te svi svecenici talijanskog roda, što je bila jasna politicka poruka. O tome treba raspravljati, a o teritorijalnoj pripadnosti Istre ne treba razgovarati jer je ona jasna, smatra Damir Kajin. (Dubravko GRAKALIC)