U prošlom broju pisao sam o Portu, kao jednom izuzetnom specijalnom vinu koji je obilježio cijeli jedan niz ostalih sličnih vina prisutnih na tržištu. Nije lako naći slatko crveno vino na tržištu, a pogotovo to nije lako na Hrvatskoj vinskoj sceni. Pred petnaestak godina pojavili su se na našem tržištu Hektorović i Hektor, specijalna vina proizvedena u podrumu hvarskog vinara Andre Tomića.
Od ova dva vina Hektor je još uvijek, najsličnije hrvatsko vino koje se približilo Portu. Prije pet godina tvorac jedne od najljepših istarskih vinskih priča, Livio Benvenuti zaljubljeno mi je pričao o svojoj ideji o slatkom teranu, koja me već tada asocirala na Porto. Kako bilo, nedavno sam imao priliku kušati ovaj "PorTeran" u lijepoj Benvenutijevoj kušaoni uz gostoprimstvo Nikole i Alberta.
Grožđe za ovo vino raslo je na terasastim položajima u blizini Kaldira na toponimu Sv. Elena gdje je tlo pretežno laporasto. Berba ovoga grožđa bila je polovinom mjeseca listopada, a nakon toga sušenje na slami u periodu od tri mjeseca. Nakon prerade grožđa slijedila je maceracija u trajanju od pet dana, te je potom na red došlo odležavanje u maloj hrastovoj barrique bačvici u periodu od dvije godine. Prije puštanja na tržište vino je odležalo u boci još godinu dana te je sada spremno za konzumiranje.
Vino ima živahnu rubin crvenu boju, bistro je i gusto. Dok čaša miruje intenzivnost mirisa je izražena, a miris je fin i ugodan. Vino se otvara polako, nisam ga dekantirao ali sam ga pustio u čaši da se malo nadiše, te sam onda krenuo u mirisanje. Na prvu notu otvara se nota višnje koja malo vuče na kupine, potom slijedi nota čokolade, praćena sa sladićem, kasnije se otvara nota vanilije praćena s malo začina poput cimeta i klinčića. Vino je slatko, toplo i mekano, a s druge strane ima lijepu svježinu koja teranu nikad nije falila, tanini su nježni i mekani a vino je ukusno i lijepo se pije, te ga krasi snažno tijelo.
Vino je uravnoteženo, ima izraženu intenzivnost okusa, te je u ustima izuzetno trajno, krasi ga fina kakvoća, a na after tasteu ponovno mi dominira nota kupine s malo čokolade. Vino je harmonično i spremno za sljubljivanje sa čokoladnim souffleom s malo umaka od vanilije.
Proizvedeno je samo 1000 boca ovoga vina, pa požurite da si barem jednu stavite u kolekciju, no nije potrebno žuriti s trošenjem, vino može živjeti barem dvadeset godina.
Ime vina: Teran
Godina berbe: 2011
Proizvođač: Vina Benvenuti
Lokacija: Kaldir, Hrvatska Istra
Temperatura serviranja: 16-18 stupnjeva Celzija
Gastro preporuka: Digestiv uz cigaru
Ocjena: 9,3 / 10
Čaša: Vinum Riedel Port Glass.
Cijena(mpc): 232,00 kn (Cicibela, Rovinj)
Berba 2014. u svijetu
U prethodnom broju osvrnuo sam se na premijeru Hrvatskih vina koja se redovito održavaju u ovo doba godine u Zagrebu, a u ovome broju podijelio bi sa Vama moje viđenje kakvoće berbe 2014. u nekoliko najbitnijih vinskih zemalja.
Krenimo s Europom, te prvim susjedom preko mora Talijanima, koji također zbog obilnih kiša neće berbu 2014. pamtiti po dobrome. Italija je zemlja pretežno crvenih vina te silna kiša koja je pogodila naše susjede donijela je visoke kiseline i malu zrelost grožđa. Situaciju je donekle spasilo lijepo vrijeme krajem ljeta i početkom jeseni. Najbolje je prošla sjeverna regija Alto Adige gdje prevladavaju bijele sorte, Franciacorta koja radi pjenušce i donekle Piemonte. Vrlo slična je i situacija sa vinima u Austriji, gdje su kiše također učinile veliku štetu, pogotovo kod crvenih sorti u Burgenlandu.
Sa velikim postotkom manje količine prošle su vinogorja poput
Wachaua, Kamptal i Kremstal. Donekle su dobro prošli vinogradari u Štajerskoj, pogotovo južnom dijelu. Njemačka je generalno dobro prošla iz razloga jer ima većinom bijele sorte u kojima prevladava Riesling, sorta kojoj je bitna kiselina, tako da joj koji kišni dan više nije smetao.
Crvena vina koja su tipična u Wütembergu i Badenu također su dobro prošla, te njemačku berbu možemo smatrati dobrom.
Francuska je u globalu prošla dobro, pogotovo njihov najveći izvoznik i najpoznatiji brand Bordeaux. Lijep i sunčan kraj ljeta omogućio je grožđu izvrsnu zrelost, što je neophodan temelj za dobru berbu. Berba će posebno biti sjajna za bijele sorte, tako da su izvrsno prošli vinari u Burgundiji, Šampanji i Alssasu. Španjolska je generalno imala lošu berbu, jer su zbog puno kiše i vlage dolazili problemi kao što su nezrelost grožđa, botrytis i plijesan. Donekle mogu biti zadovoljni u Penedesu kojima je osnova proizvodnje grožđe za pjenušac, pa im nije neophodna optimalna zrelost grožđa. Ni kod prvog susjeda Portugalaca berba neće biti zapamćena po dobrome zbog nestabilnih vremenskih prilika.
Pregled novog svijeta počinjemo s Argentinom koja je s ovom berbom prošla dosta loše, zbog mraza i obilnih kiša u najjačoj regiji Mendozi proizvodnja je bila čak 40 posto lošija od uobičajene. Njihov susjed Čile bilježi u ovoj berbi manje prinose od oko 30 posto, ali je kvaliteta onoga vina što se napravilo, izvrsna je podjednako za bijela i crvena vina. Novi Zeland je prošao izvrsno, kvaliteta grožđa je dobra i obilno je rodilo. Južna Afrika je imala jednu prosječnu berbu iz koje ne treba očekivati velika crvena vina jer su česte kiše učinile svoje, dok će bijela vina biti dobra. Australija bilježi jednu prosječnu berbu koja neće iznjedriti neka velika vina, ali oni se uvijek uspiju izvući jer mogu kombinirati grožđa iz različitih regija.
Kalifornija usprkos mnogim preprekama bilježi izvrsnu berbu, kažu jednu od najboljih u ovome stoljeću.
Piše: Emil Perdec