Piše Emil Perdec
Istarska vina
Ime vina: Malvazija istarska
Godina berbe: 2014.
Proizvođač: Vina Coronica
Lokacija: Koreniki, Hrvatska Istra
Temperatura serviranja: 8-10 stupnjeva Celzija
Gastro preporuka: tjestenina s kanaštrelama
Ocjena: 9,1/10
Čaša: Malvazija Riedel Glass
Cijena (mpc): 74 kn (Cicibela, Rovinj)
Malvazija Coronica
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod, stoji u jednom dijelu definicije o vinu. Upravo ovo, i dosta sličnih stvari ponavljam ovih dana svojim kandidatima Bojanu i Leu koje spremam za državno prvenstvo za sommeliere koje će se ovu subotu i nedjelju održati u prekrasnom umaškom hotelu Sol Coral. Tako da će se, dok vi budete čitali ovaj tekst, znati tko je najbolji sommelier u Hrvata za 2015. godinu. Slijedeći dan svi odlazimo u posjet vinarijama Kabola i Coronica. O Kabolinoj malvaziji, čitali ste u prošlom broju, a danas ćemo kušati Coronicinu malvaziju iz 2014. godine. Moreno Coronica je već davno postao sinonim za malvaziju istarsku, a kvaliteta njegove malvazije poznata je i izvan granica lijepe naše. Osim bazne malvazije koja je glavna zvijezda Coronicinog podruma, on puno pažnje polaže i na odležanu "Gran malvaziju". U zadnjih desetak dana imao sam prigodu napraviti malu vertikalnu degustaciju, tako što sam uspio kušati Coronicine malvazije iz zadnje tri berbe: 2012., 2013. i 2014. godine. Fascinatno je da su sve tri dobre. Berba 2012. je možda malo u padu zbog nedostatka svježine, ali joj je mineralnost sjajna. Berba 2013. je u sjajnoj kondiciji i jako se dobro drži, a sada ću vas upoznati s aktualnom 2014. godinom. Grožđe za ovo vino raslo je na jednom od najboljih istarskih položaja Bosco grande, nadomak Morenove kuće, na dubokoj istarskoj crvenici koja njegovim vinima daje nenadmašnu mineralnost. Vino ima krasnu slamnato žutu boju s malo tamnijim rubovima, kristalno je bistro i djelomično gusto. Dok mi čaša miruje, intenzivnost mirisa je izražena, a miris fin, ugodan i šarmantan. Na prvu loptu dolazi mi nota bagremova cvijeta, onda ga slijedi jasna nota agruma u obliku korice od naranče i limuna. U drugome naletu ide i malo bijeloga cvijeća i nota zelene trave. Vino je suho i djelomično toplo te djelomično mekano, a s druge strane ima solidnu svježinu i lijepo se pije, jednostavno svaka čaša traži još jednu.
Kod ovoga vina treba istaknuti njegovu uvijek prisutnu mineralnost koja je davna odlika Coronicinih vina, a krasi ga srednje tijelo. Vino ima sjajnu ravnotežu, krasi ga dobra intenzivnost okusa, a okus mu je trajan i ima jako dobar i dugačak završetak u ustima. Vino ima jako dobru harmoniju te je u odličnoj formi, ako ga čuvate u dobrim uvjetima može trajati još barem godinu dana te bih ga preporučio uz tjesteninu s kanaštrelama.
Čileanska vina
Ime vina: Carmenére
Godina berbe: 2012.
Proizvođač: Vinarija Tabali
Lokacija: Cachapoal valley, Čile
Temperatura serviranja: 14-16 stupnjeva Celzija
Gastro preporuka: ramstek sa žara
Ocjena: 9,1/10
Čaša: Veritas Riedel Glass.
Cijena (mpc): 59,60 kn (www.vrutak.hr )
Carmenére Tabali
Carmenére je sorta crnog grožđa porijeklom iz vinogorja Medoc u regiji Bordeaux. Spada u šest veličanstvenih crnih sorti iz ove regije zajedno s cabernet sauvignonom, merlotom, cabernet francom, malbecom i petit verdotom. Doduše carmenére i malbec su uvijek živjeli u sjeni prve četiri sorte (cab. sauvignon, merlot, cab. franc i petit verdot) pa su svoje najbolje rezultate postigli u Južnoj Americi. Davno su oba iz domovine Francuske prenesena u druge zemlje, malbec u Argentinu, a carmenére samo preko Andi u Čile. Za razliku od malbeca, sorta carmenére se u Francuskoj skoro izgubila te je ova sorta grožđa vrlo rijetka u svojoj domovini. Najveće područje zasađeno carmenereom je u Čileu, s više od 9000 hektara, a uzgaja se u središnjoj dolini. Osim u Čileu carmenére se uzgaja i u istočnoj Italiji te u manjoj mjeri u američkim vinskim regijama Kaliforniji i Washingtonu. Od carmenérea se najčešće rade samostalna vina, no jako su dobre i mješavine s cabernet sauvignonom.
Danas bih s vama podijelio svoje viđenje vina Carmenere iz berbe 2012. vinarije Tabali. Grožđe je brano početkom lipnja, što bi na europskom primjeru bilo kao da je brano početkom listopada. Vinogradi se nalaze na nekoliko različitih lokacija na šljunkastom tlu, a berba je obavezno ručna. Nakon berbe grožđe ide na maceraciju oko dvije sedmice te nakon toga ide na školovanje od 10 mjeseci u barrique bačvice od francuskog hrasta. Vino ima duboku rubin crvenu boju s malo svjetlijim rubovima, bistro je i dosta gusto. Vino nisam dekantirao, ali sam ga natočio u veću Riedlovu čašu te pričekao desetak minuta da se počne otvarati. Dok čaša miruje, intenzivnost mirisa se lagano otvara, a miris je fin i vrlo ugodan i već na prvu loptu daje notu crnog ribiza. Kasnije se otvara nota crne čokolade, pomiješana s crnim paprom malo cimeta i vanilije, dakle kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, toplo i mekano, no s druge strane djelomično je svježe. Tanini su fini, mekani gotovo baršunasti pa mogu reći da je vino ukusno i lijepo se pije, usprkos snažnom tijelu. Vino je uravnoteženo, mada lijeva strana ipak malo preteže, intenzivnost okusa je izražena, trajnost je jako fina i duga, a na after tasteu javlja se nota slasne borovnice. Vino je harmonično, fino i u dobrim uvjetima čuvanja može trajati još barem 3-4 godine, preporučio bih ga uz odležani ramstek sa žara uz malo krumpira na seljački.