Ime vina: Malvazija Amfora
Godina berbe: 2009.
Proizvođač: Vinarija Kabola
Lokacija: Momjan/Hrvatska Istra
Temperatura serviranja: 14-16 stupnjeva Celzija
Gastro-preporuka: rombo u pećnici
Ocjena: 9,2/10
Cijena (mpc): 138,00 kn (Cicibela Rovinj)
Kao i u svemu, tako se i u vinskom svijetu često mijenjaju stilovi koje jedan dio publike "voli piti" i traži za sebe. U prošlom sam broju već pisao o orange ili biodinamičkim vinima kako se još nazivaju. Htio bih istaknuti zasluge čovjeka koji je začetnik ovoga stila vina u našim krajevima a to Joško Gravner iz malog mjesta Oslavje na talijanskoj strani Goriških brda, a vjerni pratitelj je njegov susjed Stanko Radikon.
Interesantna je priča kako je Gravner krajem devedesetih godina došao do Gruzije. Navodno mu je veza bio poznati slovenski ugostitelj Milutin Raspopović inače porijeklom Crnogorac koji je vlasnik restorana "As" u Ljubljani, a ima i manji restoran u Dutovlju na Krasu. Inače, u Gruziji se je proizvodnja vina iz amfora počela primjenjivati jako davno - kažu pred oko 8.000 godina. Proizvodnja je i kod njih bila uvijek povezana uz crkvu tako da je vrlo jako središte manastir Shavnabada koji se nalazi oko 30 kilometara zapadno od glavnog grada Tbilisija.
Tradicionalni naziv za ova vina je "kvevri" te sam na sajmu u Londonu i Dusseldorfu imao prilike s kolegama iz Gruzije paralelno kušati njihov "kvevri" i "istarski kvevri" od Kabole kojemu ću se danas posvetiti. Amfore su napravljene od gline, a iznutra premazane pčelinjim medom, no, najveći je problem transport do udaljenih destinacija jer ih se dio u transportu razbije.
Marino Markežić vlasnik jednog od najljepših istarskih vinskih posjeda Kabola i pionir hrvatske proizvodnje vina iz amfora. Osim njega, na ovaj korak se odlučio i podrum Tomac s Plešivice, a u probnoj proizvodnji je i Vlado Krauthaker iz Kutjeva.
Dakle, danas bih s vama podijelio svoje viđenje Kaboline Amfore iz berbe 2009. Vino ima lijepu svijetlu boju mesinga sa zlatnim refleksima, bistro je i gusto. Ovo sam vino pretočio u decanter te ga poslužio u velikoj bordoškoj čaši da bi se moglo bolje otvoriti.
Intenzivnost mirisa je izražena te fina i ugodna, na početku iz vina izlaze note cvijeća praćene mirisom jorgovana. Na drugu se javljaju note livadnog meda pomiješane s koricom od naranče, a kasnije se nazire i svježa breskva te na samom kraju i nota fine vanilije.
Vino je suho, toplo i mekano, s druge strane svježe te ima blagu taničnost, vrlo je ukusno i mineralno te ima puno tijelo. Vino je uravnoteženo sa izraženom intenzivnošću okusa i vrlo dugačkom trajnosti i blago slatkastim after tasteom koji podsjeća na kruh namazan livadnim medom. Harmonično je i u dobroj formi za pijenje mada može stajati još desetak godina. (E. PERDEC)