Ime vina: Cuvee Grimlda bijela
Godina berbe: 2010.
Proizvođač: Vinarija Ivica Matošević
Lokacija: Krunčići, Istra
Temperatura serviranja: 10-12 stupnjeva Celzija
Gastro-preporuka: šan pjer pečen u fornu
Ocjena: 8,8/10
Cijena (mpc): 115,00 kuna (Cicibela, Rovinj)
Svaki put kad kušam vino s Grimalde, i bijelo i crno, sjetim se riječi Ivice Matoševića koji mi je još prije 10 godina u superlativima i s velikim zanosom pričao o tom toponimu koji se nalazi na sjevernom dijelu Istre. Isticao je kvalitetu tih terasastih položaja, koji će loza dobiti na ovom "Grand Cru", dakle i osunčanost i kvalitetan sastav flišane bijele zemlje.
Nakon kraćeg vremena, kad su mladi vinogradi već bili posađeni, otišao sam malo bolje pogledati o čemu mi je to Ivica pričao i uvjerio se da je bio u pravu. Grimalda crna i bijela su bile Ivičina želja, da se okuša u vrlo ozbiljnom poslu sastavljanja cuveea od više sorti, nakon što se dokazao s Albom, Animom i svim svojim ostalim brendovima.
Upravo kupaže ovoga tipa su jako nezahvalan posao jer su berbe različite jedna od druge pa vinar mora naći dobar balans sorti. Taj primjer imamo u dvije zadnje berbe bijele Grimalde koje dolaze iz dvije meteorološki suprotne godine 2009. i 2010.; jedna sušna i topla, a druga puna kiše i vlage.
Berba 2010. je mješavina chardonnayja (45 posto), malvazije (40 posto) i sauvignona bijeloga (15 posto). U odnosu na sušnu 2009., povećao se udio malvazije, a smanjio sauvignona bijeloga. Vino je 12 mjeseci odležalo u barrique bačvicama, potom još šest u boci te se sada polako pušta na tržište. A sama stilistika vina me podsjeća na najbolje uratke majstora iz Goriških brda iz najboljih berbi.
Vino ima lijepu slamnatožutu boju, bistro je i djelomično gusto jer se nakon vrćenja ne zaustavlja odmah, nego nastavlja svoj kružni ples po čaši. Vino sam pričekao desetak minuta, bez dekantiranja te se u čaši počelo fino razvijati i otvarati mi sve svoje atribute. Intenzivnost mirisa je izražena, a kakvoća mu je fina i zavodljiva.
Nota vanilije kroz koju se probijaju cvjetne note, koje su karakteristične za dominantni chardonnay, potom fine voćne note koje se kreću prema narančinoj kori i malo domaće breskve, čak i marelica.
U drugom naletu dolaze i note mokre trave koja ide čak prema vlažnim crnim tartufima. Vino je suho, djelomično toplo i skoro pa mekano, a s druge strane čak ugodno svježe, malo tanina je prisutno, ali mineralnost je krasila svaku berbu do sada pa tako i ovu čudnu 2010.
Vino ima srednje tijelo, uravnoteženo je, dosta intenzivno u ustima te ugodno trajno s ugodnim after tasteom gdje dominira mekoća maslaca pomiješana s vanilijom te malo gorčine. Vino ima lijepu harmoniju te bez problema može izdržati sljedećih pet-šest godina u optimalnim uvjetima čuvanja. (E. PERDEC)