Piše Emil Perdec
Istarska vina
Ime vina: Alba malvazija istarska
Godina berbe: 2014.
Proizvođač: vina Matošević
Lokacija: Krunčići/hrvatska Istra
Temperatura serviranja: 8-10 stupnja Celzija
Gastro preporuka: tagliatelle s kanaštrelama
Ocjena: 9,1/10
Čaša: Malvazija Riedel Glass
Cijena (mpc): 58,00 kuna (Cicibela Rovinj)
Uskoro se u Zagrebu u umjetničkom centru Lauba održava Grand tasting u organizaciji tvrtke Vinart. Ja ću biti sudionik jednog predavanja o istarskoj vinskoj sceni te sam se pripremajući se za tu radionicu prisjetio naših početaka u drugoj polovici devedesetih godina. Vinarije Cattunar, Ravalico, Kozlović, Coronica, Matošević i Degrasi bile su tada predvodnice novog vala istarske vinske scene. No Matoševićeva malvazija Alba bila je ta koja je prva imala status posebnog vina među novom generacijom vinoljubaca na nivou cijele Hrvatske, i to deklarirana kao stolno vino, što je onda nekima jako smetalo. Upravo tome u čast danas bih s vama podijelio svoje viđenje malvazije Alba iz 2014. godine. Kako mi je Ivica Matošević rekao beba 2015. se odlično razvija u bačvama te bi trebala biti izvrsna berba. Grožđe za Matoševićevu malvaziju Alba raste na bijeloj zemlji između istarskog Grand Crua za malvaziju odnosno na području Santa Lucije i Krasice, a u blizini su i Cattunarovi te Clajevi vinogradi. Berba 2014. je, kao i svima, i Matoševiću bila jako teška pa je imao oko 40 posto manje prinosa, česta kiša ometala je berbu te je grožđe pobrano tek krajem rujna. Matoševiću se u ovoj ekstremno teškoj berbi jako dobro pokazala investicija u stol za selekciju grožđa na kojem se po dolasku u vinariju odvaja bolesno od zdravog grožđa. Nakon prerade vino je odležavalo u inoksu bez ikakve maceracije, a nakon šest mjeseci punjeno je u bocu i već nakon tri mjeseca pušteno na tržište. Vino ima lijepu slamnato žutu boju, kristalno je bistro i djelomično gusto. Dok čaša miruje, intenzivnost mirisa postaje izražena, a miris je fin i ugodan vrlo interesantan. Prvo se javlja lijepa nota bagremova cvjeta, kasnije dolaze ostale cvjetne arome praćene notom jabuke, slijedi nota korice grejpa, uz malo travnatih nota, čak i niskog samoniklog bilja uz more, dakle kompleksnost mirisa ovoga vina je izrazito bogata. Vino je suho i djelomično toplo te djelomično mekano, s druge strane ima dobru svježinu, vrlo je ukusno i pitko, a krasi ga srednje tijelo. Ima dobru ravnotežu, jako dobru intenzivnost okusa, trajan je i krasi ga jako lijepi finiš, koji ide prema after tasteu na kojem se javlja blago gorka nota korice grejpa. Vino je harmonično i u dobroj je formi te u dobrim uvjetima čuvanja može trajati još barem dvije godine, sljubio sam ga uz tagliatelle s kanaštrelama pripremljenim na bijelu buzaru.
Albanska vina
Ime vina: Kallmet Prestigi
Godina berbe: 2011.
Proizvođač: Kantina Kallmeti
Lokacija: Lezhë/Albanija
Temperatura serviranja: 14-16 stupnja Celzija
Gastro preporuka: miješano meso sa žara
Ocjena: 9,1/10
Čaša: Bordeaux Vinum Riedel Glass
Cijena (mpc): 10,00 eura (www.kantinakallmeti.com)
Nedavno je kolega Filip Savić, najbolji hrvatski sommelier imao izvrsno profesionalno iskustvo, naime kao izaslanik Hrvatskog sommelier kluba pozvan je u komisiju za odabir najboljeg vina Albanije. Kako mi je Filip pričao vina su bila jako dobra, a kao pravi kolega donio mi je nekoliko boca na kušanje. Danas bih vam predstavio vino Kallmet Prestigi iz vinarije Kantina Kallmeti, koja je smještena u malome mjestu Lezhë na sjeverozapadu Albanije, nekih 30 kilometara od crnogorske granice, a naziva se Lješki distrikt. Vlasnici vinarije su braća Gjini, koji su vinariju preuzeli 2006. i od tada kontinuirano podižu kvalitetu svojim vinima, ali i maslinovim uljima i jako dobrim rakijama. Vino Kallmet Prestigi dobiva se od autohtonog grožđa kallmet koje ima poveznicu sa sortom kadarka. Naime Skadarsko jezero ili Scutari jezero kako ga Albanci zovu, smatra se ishodištem ove stare sorte vrlo popularne u mađarskom Egeru ali i Bugarskoj, no tamo nosi ime Gamza. Vinogradi Kantine Kallmeti su stari 25 godina, a berba 2011. je bila krajem rujna te je grožđe nakon prerade i petnaestodnevne maceracije pretočeno u inoks bačve u kojima je provelo godinu dana. Još godinu dana provelo je u barrique bačvicama od francuskog hrasta pa još godinu dana u boci prije nego li je pušteno na tržište.
Vino krasi lijepa duboka rubin crvena boja s malo svjetlijim rubovima, bistro i gusto. Pred kušanje ostavio sam ga desetak minuta u većoj bordoškoj čaši da se postepeno otvara. Dok čaša miruje intenzitet mirisa je izražen, a miris je fin i ugodan. Na prvi nos javlja mi se nota bobičastog voća u obliku džema od šljiva, potom dolazi nota nagorene kore kruha koja se stavlja u istarsku supu. Kasnije se postepeno javlja nota borovnice praćena s malo vanilije, a slijede je blaga nota rogača i duhana. Dakle po svemu prikazanome mogu reći da je kompleksnost mirisa bogata. Vino je suho, toplo i mekano, s druge strane je djelomično svježe djelomično tanično, a tanini su fini i sitni, vino je ukusno te ga krasi robusno tijelo. Vino je djelomično uravnoteženo, jer mu ipak nedostaje svježine, intenzivnost okusa je izražena, a okus je trajan, kakvoća okusa je fina, a na after tasteu se javlja nota borovnica. Vino je harmonično i po mojem mišljenju može trajati poput dobrih plavaca još 2-3 godine. Gastronomski bih ga preporučio uz platu miješanog mesa sa žara. Na kraju treba istaknuti da je ovo vino drugoplasirano na albanskom nacionalnom natjecanju.