Kod endokrinoloških bolesti vrijedi pravilo polovice: polovica bolesnika ne zna da boluje od, primjerice, dijabetesa ili ima poremecaj funkcije štitnjace, odnosno hipofize; polovica onih koji znaju za bolest ne lijeci se, a polovica lijecenih nema adekvatnu terapiju, rekao je prof. Izet Aganovic otvarajuci 5. hrvatski endokrinološki kongres u pulskom hotelu Histria koji se održava do 2. listopada. Upravo je zbog toga važna edukacija i putem kongresa.
- Pokušat cemo upozoriti specijaliste i lijecnike opce medicine da prepoznaju bolest i naprave pretrage da bi bolesnici što prije poceli s lijecenjem i tako sprijecili fatalne komplikacije, rekao je Aganovic te otvorio kongres kao izaslanik predsjednika Ive Josipovica.
- U Hrvatskoj bi trebalo biti najmanje duplo više specijalista endokrinologa nego li ih ima sada, doznajemo od dr. Željke Crncevic Orlic, predsjednice Hrvatskog endokrinološkog društva i procelnice Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC-a Rijeka.
Rijec je o bolestima današnjice, a uzrok je u današnjem nacinu života, u nacinu prehrane i izostanku kretanja. Cesto su neprepoznate, nisu lijecene i uzrokuju druge bolesti.
"Tako su kardiovaskularne bolesti cesto posljedica nelijecenog dijabetesa, a bolesti štitnjace mogu uzrokovati sterilnost pa je jako važno da ih se lijeci", napominje Crncevic Orlic.
Oko 85 posto endokrinoloških bolesti otpada na dijabetes, ali su jako prisutni i poremecaji štitnjace i paratiroidne žlijezde od kojih mnogo žena obolijeva a da to ne zna.
- Lijecnici nemaju više vremena saslušati bolesnika, a 85 posto dijagnoze postavlja se upravo na osnovi podataka koje izrekne bolesnik. Mi, klasicni lijecnici bolest prepoznajemo i bez silnih pretraga, koje su najcešce tek potvrda dijagnoze.
Treba slušati pacijenta, pitati ga ima li smetnje vida, kod muškaraca su vrlo ceste smetnje potencije uzrokovane endokrinološkim poremecajima. Važno je žene pitati o menstruaciji, gubitku tjelesne težine, gubitku dlakavosti, i to nas sve usmjerava prema dijagnozi.
U Hrvatskoj imamo sve moderne lijekove koji postoje i u svijetu. Dokaz da se može normalno funkcionirati i s bolešcu su Janica Kostelic i Blanka Vlašic koje su operirale štitnjacu i uzimaju nadomjesnu terapiju, veli dr. Aganovic.
Na pitanje zbog cega toliko žena ima poremecaje štitnjace, lijecnik odgovara da se ova bolest cešce javlja kod osoba koje sve previše primaju k srcu te dodaje da obolijevaju najcešce žene oko pedesete godine života, a postoji okidac koji otvara taj proces kao što je predmenopauza.
Štitnjaca sebe razara u dva pravca, radi manje pa imamo simptome hipotireoze ili radi ubrzano pa imamo hipertireozu. Štitnjaca luci hormon koji utjece na metabolizam, ako ga je manje, bolesnik je usporen, trom, pospan, stalno mu je zima, dobiva na tjelesnoj težini, ženama su menstruacije neredovite… te mu se istovremeno javljaju i drugi hormonalni poremecaji.
Na kongresu koji okuplja 350 strucnjaka, osim o spomenutima temama, bit ce rijeci i o epidemiji osteoporoze, bolestima nadbubrežnih i spolnih žlijezda, debljini i dijabetesu te drugim poremecajima metabolizma.