Možda su samo minute, a ne sati dijelili endemske orhideje i ostalo raslinje od potpunog uništenja. Brzom intervencijom spriječen je floracid, gradska livada u Valsaviama ostala je ipak netaknuta. Do trenutka zabrane daljnjih građevinskih radova livada je bila samo ograđena. Nažalost, glavom su platila neka stabla uz rub ograde, uklonjeni su alepski bor, glog i smrikve.
Na livadu u vlasništvu grada stigli su građevinarci i krenuli ograđivati teren bez dodatnih objašnjenja što i po čijem nalogu rade. O građevinskim zahvatima obavijestila je inspekcijske službe, Naturu Histricu i Grad Rovinj Doris Križmanić Haber djelatnica Državnog hidrometeorološkog zavoda. Spomenuta se livada nalazi odmah do Klimatološke i fenološke meteorološke postaje koja u Rovinju djeluje od 1988. godine i iz koje se tri do pet puta dnevno šalju u Državni hidrometeorološki zavod podaci o temperaturi, tlaku zraka, količinama oborina, smjeru vjetra i slično.
Grad zabranio daljnje radove
Vremena za čekanje i razmišljanje nije bilo. Jednom uništena livada, na kojoj se obavljaju i bilježe fenološka ispitivanja, nepovratno bi bila uništena.
O čemu se radi, i zašto je livada ograđena pitali smo Grad Rovinj i dobili odgovor, ali i informaciju zbog čega su komunalni redari zabranili daljnju djelatnost. Ukratko, Grad Rovinj nije izdao nikakvu suglasnost za bilo kakve radove.
- Gradu se sa zahtjevom za privremeno odlaganje građevinskog materijala obratila tvrtka Abilia, koja ima takve potrebe zbog izgradnje hotela Valdaliso, no nadležni im je pročelnik odgovorio da je, prije eventualnog izdavanja odobrenja, potrebno provjeriti status i namjenu traženih gradskih nekretnina. Kako se radi o području koje je jako blizu naselju, a čija je namjena prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji "mediteranski krajolik" na čijim površinama rastu rijetke endemske vrste divljih orhideja, Abiliji se neće moći odobriti zahtjev, piše u dopisu kojeg smo dobili iz Grada.
Gdje je onda zapelo na relaciji Grad - Abilija ne znamo. No ono što se sada jedino da zaključiti je to da je tvrtka Abilia u ovu avanturu krenula bez pismenog odobrenja vlasnika livade - Grada Rovinja. Srećom, floracid je spriječen a ova jedinstvena površina od jednog hektara na kojoj raste 350 vrsta različitog livadnog bilja, u zadnji čas spašena.
Šest endemskih orhideja
- Osim što se na livadi, odnosno površini od jednog hektara od 2009. godine obavljaju i fenološka ispitivanja, najveći je problem bio u tome što na toj maloj površini raste čak šest za sada poznatih (a možda ih ima i više) endemskih orhideja. Riječ je orhidejama Orchis Papilionacea, Orobanche Hederae Duby, Orhis Coriophora/L, Orhis Morio/L, Spirathes Spiralis i jedinstvenoj Orobanche Crenata Fors(s)kal. Sve one opisane su i nalaze se u knjizi poznatog njemačkog botaničara Fritza Richtera "Flora Istre", koju je napisao u suradnji s više autora, kaže nam Doris Križmanić Haber. Poznatog botaničara i zoologa imala sam prilike upoznati za jednog od svojih boravka u Rovinju kada se uz Državni Zavod i obitelj Križmanić Haber zalagao za pretvaranje spomenutog područja u fenološki park, jedini na Mediteranu. Za naš list ustvrdio je kako bi na bilo koji način uništiti ovakav ogledni primjer biljnog pokrova Rovinja i Istre, u najmanju ruku, bilo kontraproduktivno i neprimjerno.
- Na uštrb prirode i u funkciji kapitala priroda se ne samo u Istri već i u čitavom svijetu povlači, a zelene i prirodne oaze polako nestaju. U tom kontekstu možete zamisliti što mi je značilo "otkrivanje" livade na području Valsavie, gdje i danas raste 350 vrsta različitog livadnog bilja, među kojima i vrlo rijetki primjerak orhideje poznate pod latinskim nazivom Spiranthes Spiralis. Takvih livada u Europi je sve manje i one polako nestaju pod utjecajem čovjeka i prirode, kad makija ili šuma naprosto uguši i "pojede" travnjake. Za takve se prirodne oaze vrijedi boriti, jer u suprotnom mogli bi se ponoviti slučajevi rovinjske lokve Piliš, nekad prirodnog raja za kornjače, ptice i biljke koja je danas posve zarasla u šaš, upozorio je, prije tri godine zoolog Fritz Richter. Zbog ovog slučaja s mogućnošću privremenog istovarivanja građevinskog otpada, najavio je da će se pismom i zamolbom za očuvanje krajolika obratiti svim nadležnima.
Jedna je livada, koja ni po čemu nije obična, za sada spašena. Možda je upravo zadnji čas da se neregistrirani fenološki park konačno i ozakoni, uz malo više truda Zavoda i Grada Rovinja u pregovorima oko registracije koji godinama bezuspješno traju. U suprotnom, Rovinj i njegovi građani već sutra bi mogli govoriti kako je jednom davno bila zelena i cvjetna naša livada. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)