Hoće li za područja koja je prethodnih dana poharala bura biti proglašena elementarna nepogoda zanimalo je vijećnika Stjepana Mrakovića na večerašnjoj sjednici Skupštine Istarske županije. Prema prvim procjenama, iako sve štete još nisu popisane, na području Buzeta štete od bure iznose oko 10,7 milijuna kuna, rekao je župan Valter Flego. Dodao je da će kada dobije podatke o štetama za sva burom zahvaćena i oštećena područjima, ako zadovoljavaju zakonom propisane kriterije, proglasiti elementarnu nepogodu.
- Građani Pule s pravom se protive kombinacijama s Muzilom, misle da je nekomu obećan, rekao je Damir Kajin te dodao da nije realiziran projekt Brijuni rivijera, Brijuni su zapušteni, u Barbarigi, Dragoneri i Monumentima ništa se ne događa, a sada se srlja u Muzil koji je 150 godina bio otrgnut od građana Pule. Muzil treba vratiti Puli, a ne ga ustupiti "hohštaplerskom" kapitalu, jer kako je ustvrdio Kajin, relevantan kapital u Istru ne dolazi. S Muzilom se ne smije dogoditi ono što se događa s istarskim nekretninama.
- Jeste li spremni, gospodine župane, staviti izvan snage sve prostorne planove i građanima prepustiti da s vremenom odluče o sudbini Muzila, pitao je Kajin.
- Kada grad ili općina donesu prostorni plan, županijski Zavod za prostorno planiranje daje suglasnost da je taj plan usklađen sa županijskim planom, odgovorio mu je Josip Zidarić, pročelnik Odjela za održivi razvoj. Županijski prostorni plan daje okvir namjene prostora, a svaka jedinica lokalne samouprave razrađuje te prostore. Prema tomu Grad Pula ima pravo svoj prostorni plan samostalno razrađivati onako kako misli da je najbolje, za svoje građane, industriju, turizam i razvoj. To vrijedi za sve, a ne samo za grad Pulu, rekao je Zidarić.
Ivica Butorac primijetio je da je nadležni pulski pročelnik u više navrata, tijekom rasprave o Prostornom planu Pule, nezadovoljstvo građana usmjeravao na županijski prostorni plan kao plan višeg reda koji se mora poštivati, a prema tom planu na Muzilu bi trebalo biti golf igralište. "Budući da se krivnja transferirala prema Županiji, kao županijski vijećnik osjećao sam se prozvanim", rekao je Butorac i zatražio da se javno kaže radi li se o "krivnji" županijskog prostornog plana prema kojem se uistinu golf igralište u Puli mora graditi. Stoga je, ako je to tako, predložio da Županija pokrene izmjene prostornog plana jer očito građani njime nisu zadovoljni.
Pročelnik Zidarić odgovorio je da podzakonski akti utvrđuju koji su objekti od posebne važnosti za Hrvatsku, samim time i za Istarsku županiju. Sve je to navedeno u županijskom prostornom planu, a među njima su i 22 golf igrališta. "Ona su utvrđena prostornim planom, kao što su to brodogradilište Uljanik ili željeznička stanica, ceste i zapravo svi objekti važni za državu. Sada su u tijeku izmjene i dopune županijskog prostornog plana", rekao je Zidarić te dodao da će se svi prijedlozi, izmjene i dopune obraditi i na kraju će sve to raspraviti i konačnu odluku donijeti Županijska skupština.
Marino Roce upozorio je da je na Velom Vrhu u Puli postavljena antena koja je od vrtića udaljena 150 metara, a od škole 180 metara, iako je Županija donijela odluku da se takvi objekti postavljaju najmanje 400 metra od javnih objekta. Roce smatra da je ta antena, za koju se govori da je privremena, dok se stara ne zamijeni, veća od stare pa je za nju, smatra, potrebna građevinska dozvola. Zato pita je li u ovom slučaju sve po zakonu?
Pročelnik Zidarić odgovorio mu je da je to u nadležnosti Grada Pule koji daje lokacijske i građevinske dozvole pa je obećao da će se raspitati i dostaviti pismeni odgovor. Roce je pitao i što je s veletržnicom ribe u Poreču, koja, koliko mu je poznato, nije u funkciji.
Načelnik županijske uprave Valerio Drandić odgovorio je da je taj objekt građen sredstvima Regije Vento, Ministarstva poljoprivrede, Istarske županije i Grada Poreča. "U ovom trenutku veletržnica je u procesu dokapitalizacije da bi se konsolidirali udjeli svih sudionika u investiciji. Nažalost, već se tri godine od Ministarstva poljoprivrede čeka na suglasnost za dokapitalizaciju", rekao je Drandić i dodao da veletržnica nije u cijelosti u predviđenoj funkciji jer za to treba postojati višak ribe i red na tržištu. Trenutno veći dio ribe do krajnjih potrošača dolazi nepoznatim kanalima, pojasnio je Drandić i rekao da prostor, opremu i skladište za sada koristi ribarska zadruga iz Poreča.
- Vjerujemo da će regulacijom lova i tržišta ribe, kako je to u EU-u, i veletržnica ribe doći u funkciju zbog koje je građena, odgovorio je Drandić. (M. RIMANIĆ, snimio M. MIJOŠEK)