Poreč, Rovinj, Zadar, Crikvenica, Ogulin, samo su neka od mjesta u Hrvatskoj koja su u zadnjih nekoliko dana potopile enormne količine kiše. Primjerice, prošli ponedjeljak Hrvatska je srušila ne samo svoje, već i svjetske rekorde po količini padalina u jednom danu na jednom mjestu. Naime, od nedjelje 10. rujna u 14 sati do ponedjeljka u 11. rujna u 14 sati zabilježeno je 370.2 milimetara oborina na meteorološkoj postaji Zadar – Zemunik. To je najveća količina oborina koja je unutar 24 sata pala igdje u Hrvatskoj od početka službenih meteoroloških mjerenja, a da bude još jasnije, u samo dva sata u Zadru je palo više nego dvostruko kiše od onoga što padne tijekom cijelog mjeseca rujna i najmanje 100 milimetara više nego u Americi koju je tog dana pogodio uragan Irma. A to je samo jedan od domaćih primjera i tek smo na početku kišne sezone.
Budući da i kod nas u zadnjih desetak godina sve češće govorimo o i svjedočimo ekstremnim vremenskim prilikama, ne čudi što je upravo Pula domaćin ovogodišnje 9. Europske znanstvene konferencije o opasnim olujama (European Conference on Severe Storms - ECSS 2017.).
Ugroženi životi i materijalna dobra
Državni hidrometeorološki zavod i Europski laboratorij za opasne oluje (ESSL) suorganizatori su ove petodnevne konferencije koja je započela jutros u hotelu park Plaza Histria i na kojoj sudjeluje oko 200 stručnjaka iz više od 15 zemalja svijeta. Glavne teme konferencije biti će svi aspekti olujnih grmljavinskih nevremena te klimatologija opasnih vremenskih pojava, njihov socioekonomski utjecaj i prilagodba rizicima. Kako je u pozdravnom govoru istaknuo direktor ESSL-a Pieter Groenemeijer, kada su 2006. godine u francuskom Touluseu održali prvu konferenciju na temu tornada, u Europi je još uvijek bila jako mala svjesnost građana o opasnim vremenskim nepogodama, no to se s vremenom promijenilo, dijelom zahvaljujući i ovakvim europskim konferencijama.
Ravnateljica Državnog Hidrometeorološkog Zavoda dr. sc. Nataša Strelec Mahović istaknula je da olujna grmljavinska nevremena predstavljaju potencijalnu opasnost za ljudske živote i materijalna dobra, dok je vrijeme i mjesto nastanka te intenzitet istih još uvijek teško predvidiv i time predstavlja jedan od najvećih izazova u prognozi vremena.
- Znanstvena istraživanja pomažu u poboljšanju prognoziranja opasnih oluja, a time i u pravovremenom izdavanju upozorenja koja mogu pridonijeti zaštiti ljudi i njihove imovine, no najnovije spoznaje ujedno mora pratiti i prilagodba infrastrukture koja je vitalna za prevenciju većih šteta. I ovih smo dana svjedoci opasnih nevremena i obilnih padalina kako u našoj zemlji, tako i u susjednim zemljama. Moramo nastaviti istraživati i razmjenjivati znanja i iskustva kako bismo građanima mogli davati što preciznije podatke jer ih zanima kada će biti oluja, gdje će točno udariti, koliko jaka će biti, i ostalo. Drago mi je da smo mogli našu konferenciju održati upravo ovdje u Istri koja uz Primorsko-goransku županiju bilježi najviše olujnih nevremena na području Hrvatske, rekla je Strelec Mahović.
Drastičan skok u zadnjih 10 godina
Anja Rädler iz osiguravateljske kuće Munich RE ukratko je, ali vrlo slikovito, objasnila ekonomske posljedice snažnih oluja poput onih atlantskih koje su se nedavno obrušile na Karibe i Djevičanske otoke, uništivši u potpunosti ne samo građevine na tom području, već i svu vegetaciju. Statistika pokazuje da su ovakve tropske oluje u posljednjih 10 godina Americi nanijele više štete nego sve oluje u povijesti, a ista je stvar i sa Europom za koju tablice praćenja materijalne štete od ozbiljnih vremenskih nepogoda od 1980. na ovamo neumoljivo pokazuju drastičan skok.
Kako je rekao zamjenik gradonačelnika Robert Cvek, ovakve su konferencije, na kojima znanstvenici iz raznih područja vezanih uz meteorologiju razmjenjuju iskustva i najnovije spoznaje, bitne su za cijelu zajednicu, posebice stoga što smo gotovo svakodnevno svjedoci vremenskih neprilika.
- Ne želim govoriti o uzrocima tih pojava, jer se niti struka nije uspjela složiti oko istih, ali smatram da se kao lokalna zajednica moramo potruditi na vrijeme informirati građane i pomoći im. Ovakve ekstremne vremenske prilike kojima u zadnje vrijeme svjedočimo i na našem području bude svijest kod svih nas da razmislimo malo o uzrocima i posljedicama, te kako će naše sadašnje aktivnosti i ponašanja utjecati na našu i budućnost naše djece, rekao je Cvek. (Patricija SOFTIĆ)