U Rabu je u organizaciji Ureda državne pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić nedavno održan dvodnevni stručni skup na temu "Jednake mogućnosti za djecu na otocima", koji je dodatno potvrdio već znanu činjenicu da iako su otoci ravnopravni dijelovi Hrvatske, njihovi stanovnici, pa tako i djeca i mladi, nisu izjednačeni u svojim pravima s ostatkom zemlje.
No, nije problem prava djece ograničen na otoke, problema ima u svim dijelovima zemlje.
- Poštivanje i zaštita dječjih prava u Hrvatskoj još nije na onoj razini kojom možemo biti u potpunosti zadovoljni. Vrijeme u kojem živimo opterećeno je brojnim problemima i poteškoćama s kojima se susreću mnoge obitelji. Ekonomska kriza vrlo se rano počela "prelamati" na djeci, a prvi rezovi zadirali su upravo u ono što je njima namijenjeno, kao što su besplatne knjige, prijevoz za učenike srednjih škola, subvencije za smještaj u dječjem vrtiću, veli Mila Jelavić.
- Obiteljski odnosi i nasilje nad djecom i među djecom dva su područja koja po svojoj brojnosti i učestalosti najviše okupiraju našu pažnju i zahtijevaju reakciju. I pored brojnih upozorenja o složenosti međusobnih odnosa djece, roditelja i ostalih članova obitelji u konfliktnim situacijama, država još uvijek nema jasne i učinkovite odgovore na ova pitanja i probleme. Najboljem interesu djeteta ne daje se prednost ni važnost kakvu bi trebao imati, a sukob i interesi odraslih gotovo uvijek nadjačaju i zasjene te odgurnu u drugi plan probleme i prava djeteta, ističe ona.
- Mnoga djeca pate i kao žrtve vršnjačkog nasilja, i kao žrtve nasilja odraslih, ali i kao žrtve nepravovremenog i neprimjerenog reagiranja institucija na nasilje kojem su izložena. Stručna pomoć koja im treba često ne stiže na vrijeme ili potpuno izostaje. Zbog nedostupnosti pomoći produbljuju se i teškoće djece koja su sklona nasilnom ponašanju, a kojoj bi rana stručna intervencija pomogla da promijene ponašanje i prekinu začarani krug nasilja. Uočavamo i brojne teškoće u ostvarivanju prava na jednaki pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju, a to posebno pogađa djecu s teškoćama u razvoju. Ne poštuje se ni pravo djeteta na najbolju moguću zdravstvenu skrb, navodi pravobraniteljica.
- Premda se u Hrvatskoj događaju brojna kršenja prava djece, obavijesti i prijave koje dobiva naš Ured najčešće se odnose na prava djece na zajedničku skrb obaju roditelja, primjerice, kada se roditelji razvode i kada treba osigurati da djeca zadrže vezu i s onim roditeljem s kojim ne žive. Zatim, tu je zaštita od nasilja i zanemarivanja te pravo djece na obrazovanje - uglavnom na dostupnost, uvjete i kvalitetu obrazovanja. To su problemi zbog kojih se najčešće traži naš savjet ili pomoć.
Usto, po evidenciji policije u Hrvatskoj je prošle godine počinjeno više od 4.000 kaznenih djela na štetu djece - najviše zapuštanja i zlostavljanja (1.280) i povreda obveze uzdržavanja (1.040), nasilja u obitelji (875), ali i spolnog iskorištavanja (389), naglašava Mila Jelavić. (piše I. CUPAĆ MARKOVIĆ/NL)